Voda iz pustinje

sveti_ivan_krstitelj5
Čovjek neplodne i suhe pustinje uranja u vodu one koji hoće živjeti. Ovaj savez sprženog i neplodnog pijeska s oživljujućom i hranjivom vodom sažima čitavu Izraelovu avanturu. Pustinja, to je Izlazak, dugo putovanje Izraela od izlaska iz Egipta do Obećane zemlje. Voda koja na Mojsijev udarac istječe iz stijene. Jordan koji natapa plodnu dolinu.
To je i avantura čovjeka u kušnji pustinje nesigurnosti, napuštenosti, gdje izvire žeđ za Bogom, žeđ utažena „vječnom rijekom vode žive”, o kojoj govori Otkrivenje.
Uza sve to pustinja i voda nisu ništa bez životnog daha. „Ja vas krstim vodom, ali onaj koji dolazi krstit će vas ne vodom nego Duhom”, ponavlja Ivan Krstitelj. Jer samo Isusova smrt i uskrsnuće otvaraju vrata novoga života.
Izvanredna osoba ovaj Ivan Krstitelj, kojemu je Crkva posvetila dva blagdana: 24. lipnja (njegovo poslanje) i 29. kolovoza (njegovo mučeništvo). Nije slučajno što je Ivanje najdulji dan u godini i što se pale krjesovi da se rastjera noć. „Ivan nije bio svjetlo, nego je došao da svjedoči za svjetlo”. Ima li ljepšeg svjedočanstva za svjetlost nego sunce?
Evo ga u tamnici. Bio je dosta naivan da rekne istinu čak i državnom knezu. Evo ga u verigama. Zaslužio je i nitko ga ne će osloboditi. Izgleda da je Bog stao na stranu jačih bataljuna.
Ipak čini čudesa po svojemu Sinu. Ali ta čudesa ozdravljaju nekoliko siromašnih jadnika koji nisu čisti da bi širili kraljevstvo Božje, izgleda. Još više, ova čudesa ne oslobađaju svetog proroka, bližeg rođaka i preteču dostojno počašćenog od onog koji ih čini. Nije lako beznadno čamiti u tamnici a ipak se zanimati za čudesa koja ga se osobno ne tiču.
Ali Ivan Krstitelj nije trska koju ljulja vjetar stoljeća. On vjeruje usprkos svemu. Ivan Krstitelj znade da Bog, na kraju krajeva, ima uvijek pravo. Ukratko, Ivan Krstitelj vjeruje

Oglasi

Marijine misli – Taj dan mi je poklonio najljepši osmijeh

Taj dan mi je poklonio najljepši osmijeh.

Taj dan mi je poklonio najljepši osmijeh. Nisam mu uzvratila, želeći mu vratiti za one dane kad je on meni ostajao dužan. Otišao je, ali bukvalno. Javili su mi da je imao nesreću, doktori su dali sve od sebe, ali. . . Sad sam često na groblju. Mislim da sam jedna od rijetkih koja se smješka tamo. Oni ne shvaćaju, ja moram. Vraćam ti onaj osmijeh za milion narednih života. Oprosti mi što sam zakasnila. Nastavi čitati

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Rođenje Isusova preteče svetog Ivana Krstitelja i događaje u vezi s njim opisuje nam evanđelist Luka u I. glavi svoga evanđelja. Ivan je bio Isusov preteča i posljednji starozavjetni prorok, asket i propovjednik, sin starozavjetnog svećenika Zaharije i Elizabete, rođak Isusove majke Marije. Ivanovo začeće navijestio je arkanđeo Gabrijel Zahariji, koji je posumnjao zbog poodmakle dobi svoje i ženine i zbog toga ostao nijem do Ivanova rođenja. Marija je također u trudnoći pohodila Elizabetu dok je ona nosila Ivana. Uz Marijin pohod i Ivanovo rođenje vezana su dva poznata hvalospjeva u Novom zavjetu. Ivan se povukao u pustinju kao pokornik i propovjednik, okupljao je učenike i propovijedao duhovni preporod. Bio je odjeven u haljinu od oštre devine dlake, opasan kožnatim pojasom i hranio se skakavcima i divljim medom. Narod ga je toliko cijenio kao sveca i proroka da su mislili kako je on obećani Spasitelj. Svećenici su ga pitali tko je on i zašto krsti, a on im je rekao: „Ja nisam Krist. Ja vas krstim vodom, a za mnom dolazi onaj koji će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem.“ Ovo „ognjem“ znači brojna mučeništva. Isus je, govoreći o Ivanu Krstitelju, rekao: „Nije se rodio veći od žene.“ Ivan je pretkazao dolazak Mesije, kojeg je prepoznao u osobi Isusa, predstavio ga je mnoštvu i krstio u rijeci Jordanu. Nakon što ga je opominjao zbog braka s rođakinjom Herodijadom, tetrarh Herod Agripa zatvorio ga je u tamnicu i dao mu odrubiti glavu. Zazivaju ga kod padavice, grčeva, tuče, oluja, a zaštitnik je seljaka, pastira, obrtnika, bolesnika, krštenja, padavičara, trgovaca pticama, krojača, potkivača, redovnika, tiskara, janjadi, Jordana i Portorika.

Uz Ivanje je vezan skup običaja u pučkoj tradiciji, u hrvatskom folkloru najvažnija ljetna svetkovina. Različiti postupci bili su u prošlosti utemeljeni na drevnom vjerovanju o osiguravanju zdravlja ljudi i domaćih životinja te pospješivanju rasta usjeva (paljenje kresova uz pjevanje prigodnih pjesama, plesanje kola i preskakivanje vatre, kićenje krovova i stijena zgrada cvijećem, ophod selom svečano odjevenih i cvijećem okićenih djevojaka ladarica uz pjevanje i darivanje, javno kupanje ljudi ili stoke). Sačuvan je i znatan broj hrvatskih ivanjskih pjesama koje obilježava karakterističan pripjev „Oj, Lado, oj“ ili „Tiho ljeto, dobar Bog!“ Ivan Krstitelj jedan je od najomiljenijih svetaca u hrvatskom narodu, a posvećena su mu brojna naselja, biskupije, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Nova ves, Ivanja Reka kod Zagreba, Desinec kod Jastrebarskog, Grabar u Žumberku, Sveti Ivan Zelina, Lug Samoborski, Novo Čiče kod Velike Gorice, Zaprešić, Kloštar Ivanić, Ivankovo, Račinovci kod Drenovaca, Sarvaš kod Osijeka, Vladislavci, Darda, Sibinj, Slavonski Kobaš kod Oriovca, Vrpolje, Požega, Badljevina kod Pakraca, Crnac, Špišić Bukovica, Ivanska, Zlatar Bistrica, Varaždin, Ivanec, Gornje Jesenje, Koprivnički Ivanec, Sveti Ivan Žabno, Gornja Jelenska kod Popovače, Lekenik, Rečica kod Karlovca, Tounj, Aleksinica kod Gospića, Švica kod Otočca, Lipice kod Brinja, Delnice, Rijeka-Škurinje, Zlobin kod Bakra, Baška na Krku, Vrbnik na Krku, Stivan na Cresu, Loznati na Cresu, Lopar na Rabu, Sveti Ivan na Lošinju, Dajla kod Novigrada, Kaldir kod Motovuna, Krbune kod Pićana, Labinci kod Kaštelira, Šušnjevica kod Kršana, Sveti Ivan od Šterne kod Višnjana, Pula-Sveti Ivan Krstitelj, Zadar-Relja, Biograd na Moru, Gorica-Raštane kod Sukošana, Bibinje, Tinj kod Benkovca, Banjevci kod Stankovaca, Vir, Konjevrate kod Šibenika, Zablaće kod Šibenika, Bristivica kod Segeta, Dicmo Gornje, Dobranje kod Ciste Provo, Grab kod Trilja, Zasiok kod Hrvaca, Slime kod Omiša, Kaštel Stari, Kaštel Lukšić, Mravince kod Solina, Ričice kod Prološca, Stilja-Prapatnice kod Vrgorca, Župa Biokovska kod Zagvozda, Trogir, Gornje Selo na Šolti, Okrug Donji na Čiovu, Split-Trstenik, Postira na Braču, Povlja na Braču, Poljica kod Jelse na Hvaru, Prud kod Metkovića, Vid kod Metkovića, Ponikve kod Stona, Lopud, Bosanski Aleksandrovac kod Laktaša, Bijelo Brdo kod Dervente, Zorice kod Odžaka, Ravska kod Prijedora, Podmilačje kod Jajca, Kraljeva Sutjeska kod Kaknja, Jelah kod Tešnja, Živinice, Donja Tramošnica kod Gradačca, Lug-Brankovići kod Žepča, Tarčin kod Hadžića, Travnik, Otinovci kod Kupresa, Uzdol kod Prozora-Rama, Podhum kod Livna, Roško Polje kod Tomislavgrada, Konjic, Ružići kod Gruda, Stjepan Krst kod Stoca, Rodoč kod Mostara, Budva, Kostanjica kod Kotora, Bogišići-Krtole-Radovići kod Tivta, Hajdukovo kod Subotice, Prigrevica kod Apatina, Kolut kod Sombora, Bukin/Mladenovo kod Bačke Palanke, Zemun). Sretan i radostan imendan želimo svim našim Ivanama i Ivanima!

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Slika: Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Slika: Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Slika: Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Slika: Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Slika: Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Slika: Rođenje svetog Ivana Krstitelja

Sveti Ivan Krstitelj-župna crkva u Gornjem Desincu

Slika: Sveti Ivan Krstitelj-župna crkva u Gornjem Desincu

Sveti Ivan Krstitelj-župna crkva u Ponikvama

Slika: Sveti Ivan Krstitelj-župna crkva u Ponikvama

Sveti Ivan Krstitelj-župna crkva u Svetom Ivanu Zelini

Slika: Sveti Ivan Krstitelj-župna crkva u Svetom Ivanu Zelini

Sveti Ivan Krstitelj-župna crkva u zagrebačkoj Novoj Vesi

Slika: Sveti Ivan Krstitelj-župna crkva u zagrebačkoj Novoj Vesi

Svetac dana – Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Svetac dana – Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski (Ivan korvatský, charvátský) ili sveti Ivan Češki (Jan Český), češki pustinjak, živio je u IX. i X. stoljeću na mjestu današnjeg naselja Svatý Jan pod Skalou (okrug Beroun, Středočeský kraj). Bio je sin hrvatskog kralja Gostumila (Gostomysla), vladara Bijelih Hrvata iz sjeveroistočne Češke i kraljice Elizabete. Živio je u špiljama pokraj rijeke Ledenice, posve sam, u gustim i divljim šumama. Moravski knez Bořivoj I, oženjen svetom Ludmilom, odjahao je jednog dana u lov, ugledao košutu i pogodio je strijelom iz svoga luka. Nastrijeljena životinja bježala je pred lovcima i pobjegla pod kamenu hrid do velike šume. Iz stijene je tekla čista voda i ranjena košuta je tu legla. Iz njenog vimena teklo je obilje mlijeka pa su se Bořivojevi ljudi napili do mile volje. Iz šume je tada izašao strašan čovjek, sav obrastao i obratio se knezu imenom, iako ga nikada nije vidio. „Zašto si ubio moju košutu?“ Knez i njegovi ljudi su se prestrašili, a knez ga je upitao: „Tko si ti?“ Odgovorio je: „Ja sam kraljević Ivan Hrvatski, živim u toj pustoši 42 ljeta. Nitko me nije nikada vidio do ovoga dana, nego ti. Ubio si mi dobru životinju, koja me hranila cijeli moj vijek, na nesreću tvoju i moju!“ Knez Bořivoj pozvao je Ivana u svoj obližnji dvor u Tetínu. Ivan je to otklonio: „Neću ići s tobom, nego mi pošalji svećenika!“ Knez mu je poslao konja i svećenika, ali Ivan nije sjeo na konja, nego je pješice išao do crkve. Tamo se pričestio, ali nije htio ništa jesti ni piti.

Zatim se vratio u svoju šumu i živio tamo do smrti. Uzeo je u ruke papir i crnilo i napisao svoju povijest. Preminuo je na današnji dan, 24. lipnja 904, a pokopala ga je sveta Ludmila. Pripisuju mu se mnoga čudesa. Nad njegovim grobom podignuta je crkva u čast Ivana Krstitelja, a u XI. stoljeću benediktinska opatija Svatý Jan pod Skalou. Na Ivanov grob stoljećima su dolazili brojni hodočasnici sa svih strana svijeta. Jedan je od zaštitnika crkve svetog Vida u Pragu, a njegov lik se nalazi i na koricama zagrebačkog rukopisnog misala iz 1690. Tamo piše: Ivanus Gostumili, Croata Eremita (Ivan Gostumilov, Hrvat pustinjak). U kapeli svetog Ivana Krstitelja na Gorici Lepoglavskoj glasoviti slikar Ivan Ranger naslikao je i svetog Ivana Hrvatskog, čovjeka u šumi, koji kleči pred raspelom, a za njim su na tlu žezlo i kruna. Ispod njegovog lika piše: „Sveti Ivan, sin kralja Hrvatske i Dalmacije, pustinjak“.

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak

Slika: Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak