JEDNO TI NEDOSTAJE!

Nisam shvatio značenja Njegovih (Isusovih) propovijedi ni Njegovih prispodoba sve dok nije nestao iz naše sredine.

Ne, nisam shvatio sve dok se riječi Njegove nisu pred mojim očima pretočile u žive likove i pretvorile u tijela što kroče u povorci moga vlastitog dana.

Dopustite da vam ovo ispričam:

“Neke noći sjedio sam u kući duboko zamišljen, prisjećajući se riječi Njegovih i djela Njegovih kako bih ih mogao zapisati u knjigu, kad li mi u kuću dođoše tri lopova. Pa iako sam znao da su mi došli oteti dobra, bijah previše zaokupljen poslom da ih dočekam s mačem, pa čak i samo da ih upitam: “Što radite ovdje?”

I nastavih pisati sjećanja na Učitelja.

A kad lopovi odoše, sjetih se riječi Njegovih:

“Onome koji ti hoće odnijeti jedan kaput, dopusti da ti odnese i drugi kaput.”

I shvatih.

Dok sjeđah zapisujući riječi Njegove, nitko me nije mogao zaustaviti, pa i da mi htjede odnijeti svu imovinu.

Jer, iako ću čuvati svoju imovinu i sebe sama, znam gdje leži veće blago.

Preuzeto iz: Kahlil Gibran,”Isus, Sin Čovječji”, KS, Zagreb, 1990.

 

Isus ga pogleda i zavoli ga!

Biti čovjek. Nitko ne može, niti treba, ikome nametnuti kako će živjeti svoj život. Jedino je važno da čovjek svjesno odabire i živi ono što je odabrao. Ako si vjernik, budi to kako doliči ili se nemoj nazivati vjernikom i uzalud Božje ime zazivati. Ako ulažeš sve svoje životne sile u svjetovni uspjeh i priznanje u društvu, a vjeru svodiš na križić oko vrata i prigodno pohađanje mise i slično (za svaki slučaj: možda ipak ima negdje tog Boga), neće ti takva ‘vjera’ pomoći ni sad, ni kad umreš. Nema pogubnije stvari, i za tebe i za okolinu, ako se nazivaš vjernikom, a živiš kao da Boga nema. Budi pošten prema sebi i drugima. Sjeti se samo onih 7 puta jao farizejima koje Isus izriče u Matejevu evanđelju u 23. poglavlju.

————–x————–

Kršćanski život. Ovaj čovjek iz priče je zaista spoznao Isusa i nadahnut tom spoznajom usmjerio je svoj život. Slično se dogodi kad se zaljubiš. Spreman/na si tada sve ostaviti: i majku, i oca, i imanje, i posao, i prijatelje, te otići s ljubljenim/nom i na kraj svijeta ako treba. Spreman/na si reorganizirati sav svoj život oko te nove ljubavi. Tako je i s Isusom: onaj kome je smisao života rasvijetljen Isusom Kristom spreman/na je, za ostvarenje tog smisla u životu bdjeti, biti gladan/na, hodati, žeđati, umrijeti…Za Boga obično nismo spremani žrtvovati ništa možda baš zato jer u tome ne vidimo smisla, ne vjerujemo duboko u sebi da će nam ozbiljno predanje Bogu donijeti išta dobra. Kad kažemo da nemamo vremena za molitvu i misu, u stvari kažemo da imamo na desetke važnijih stvari od toga.

—————x————-

Kako ovo primijeniti u životu? Provjeri svoju vjeru na sljedeći način. Porazmisli malo za što si spreman/na najviše žrtvovati. Zbog karijere možda žrtvuješ raspad obitelji, ženu/muža, djecu, gubitak obraza… Ako je tako, to je zato jer VJERUJEš da će iz toga za tebe proizaći nešto jako dobro. Što žrtvuješ za Boga?

Vjerovatno želiš biti sretan/na u životu. Pokušaj istražiti možeš li dohvatiti sreću na način kako sada živiš. Ako ne, onda se počni mijenjati, nije kasno sve dok si živ/a.  🙂

Bogati mladić je susreo Isusa. Isus ga je zavolio. Evo što je bilo:

“Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?” Isus mu reče: “Što me zoveš dobrim? Nitko nije dobar doli Bog jedini! Zapovijedi znadeš:

Ne ubij! Ne čini preljuba! Ne ukradi!

Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku!”

On mu odgovori: “Učitelju, sve sam to čuvao od svoje mladosti.” Isus ga nato pogleda, zavoli ga i rekne mu: “Jedno ti nedostaje! Idi i što imaš, prodaj i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom.” On se na tu riječ smrkne i ode žalostan jer imaše velik imetak. (Mk 10)