Dragi Bože, pišem Ti pismo… jer bih htio da mi se javiš…

Dragi Bože, pišem Ti pismo… jer bih htio da mi se javiš…

Neki ljudi misle da ne postojiš. Zato, ako postojiš, bolje ti je da na brzinu nešto učiniš.

Molim Te, pošalji mi ponija. Do sada od tebe nisam ništa tražio – možeš provjeriti.

Molim Te, da mi odgovoriš koja je korist od toga što sam dobar, ako to niko ne zna?

Volio bih živjeti 900 godina kao onaj tip iz Biblije!

Ljudi iz susjednog stana se stalno svađaju.
Trebao bi dopustiti da se samo dobri prijatelji žene!

Želio bih znati kud to ljudi nestaju? Nadam se da ćeš mi to bolje objasniti od moga tate.

Želio bih da mi odgovoriš ko je bolji: dječaci ili djevojčice?
Znam da si ti dječak, ali budi pravedan.

Želio bih znati jesi li bogat ili samo poznat.

Da te pitam: Možeš li napisati još koju priču? Stalno čitamo iste.

Biblija je dobra knjiga, jesi li napisao još neku drugu?

Zašto uopće moramo umrijeti kad ćemo živjeti i nakon smrti?

Znaš, nisam znao da narandžasta boja može postati purpurna sve dok to ti nisi učinio sa zalaskom sunca. Bilo je stvarno cool!

Budi dovoljno hrabar prema svojim izazovima i zadaćama!

Budi dovoljno hrabar prema svojim izazovima i zadaćama! Imaj petlje oduprijeti se onima koji misle da mogu s tobom manipulirati. Ne dozvoli da ti crpe energiju neki nebitni i loši ljudi koji su u

Nađeni Bog

Ne traži Boga mišlju;
u praznini
u kojoj se misao,
tamna sjenka, gubi

Uza te Bog je,
uvijek u blizini,
U stvarima oko tebe,
u zvuku i muku.

Bog ti je uvijek
najbliži od svega
Diraš ga rukom,
gledaš ga u boji neba

Bog ti se smiješi iz jednog dragog lica
i plaši te iz svake stvari: nema tajne

Ne pružaj miso u praznu daljinu
Uza te Bog je.
Otvori sva čula:

na tebe svjetlost s ljetnog neba pljušti
Bog oko tebe sja treperi, miriše i šušti.

A.B. Šimić

Često te život natjera na tugu…

Često te život natjera na tugu…

Često te život natjera na tugu… Vjetar promjeni svoj smjer pa te nosi i razvlači kao komadić neke krpe ne tražeći tvoju dozvolu. Onda takav slomljen, umoran, i šiban sa svih strana još uvijek želiš naprijed…Želiš se uspraviti… Stati na noge
koje su nekada trčale.. Tražiš i najmanji razlog… sitnicu za ponovni osmijeh i sjaj u oku..Rane spremiš od svijeta i sijaš…Širiš ljubav…Vjeruješ u sutra te gledaš kako ti svi zavide na tvojoj ljepoti …A ne znaju oni koliko je tuge u tom malom srcu te koliko snage treba za samo jedan jedini običan dan …Neka ne znaju…Neka i dalje sude knjigu po koricama…Važno je znati pored svega što boli naći način i da se voli

Ključevi neba

Sv. Ivan XXIII.: Poslali su ga u izgon u vlastitoj domovini, ali ostao je vjerna slika Dobrog Pastira

Ivan XXIII. naredio je odmah poslije izbora za Papu da prostrani vatikanski vrtovi budu otvoreni, da svatko može doći u njih.
Jednog dana Pape je tamo sreo dvojicu mališana. Manji je držao za ruku starijeg. Papa prijateljski upita malog:
– Kako se zoveš?
-Ja sam Tomica.
– A znaš li ti tko sam ja?
– Ne znam.Ovaj Josip ovdje veli da si ti Papa.
– Ja to i jesam, stvarno. Zar ti to ne vjeruješ?
– Onda mi pokaži svoje ključeve neba