MAŠKARE, POKLADE, KARNEVAL…

karnevalMAŠKARE, POKLADE, KARNEVAL…
Stigle su maškare, poklade, karneval – kako hoćete, ali tko se tome još raduje?
Vodio sam grupu djece na izlet, na sjedištima vidiš samo upaljene zaslone mobilnih telefona, beskonačno tipkanje i upit: „Vodite nas negdje u shopping centar?“
Kao da smo izgubili onaj djetinji osjećaj iščekivanja nečeg čarobnog u svim onim karnevalskim, razigranim bojama šešira, prevelikih hlača, predugačkih ili prekratkih haljetaka i kričavo, šarenih ošulja.

Gdje su nestale sve te berekinade s naših u(lica)?
Gdje je nestala sva ta čarolija?
Nastavi čitati

Oglasi

Nedjelja – Nedjeljne propovijedi – 05. NKG/C – U istoj lađi

Lk 5, 1-11U istoj lađi
Svi poznamo izreku: “Sjediti u istoj lađi”. To pristaje za mnoge prigode. Rado se upotrebljava uz temu o klimi. Naš “svemirski brod” Zemlja je lađa, u kojoj svi sjedimo, i nitko ne će uteći olujama klimatskih promjena kojima je izložena. Mi također sjedimo društveno gledajući u istoj lađi, u Europi, u našoj domovini. Uspjesi i krize sve nas pogađaju (iako mnogi osjećaju manje uspjeha a više krize nego drugi).
Slika o lađi je simbol zajedništva. Život je kao prijelaz od obale rođenja do obale smrti. Upravo nas rođendani podsjećaju na to, da lađa našega života bezuvjetno smjera na drugu obalu. Prijelaz krije mnoge opasnosti, oluje i visoko gibanje valova može lađicu života dovesti u nevolju, i može je dovesti do brodoloma.
Isus je većinu vremena svoga javnog djelovanja proveo u Galileji, uz Genezaretsko jezero. I mnogo toga se odigralo na jezeru, u ribarskim lađicama. Tako i danas. Sjeo je u ribarsku lađu i odatle poučavao mnoštvo na obali. To je lađa Šimuna Petra.
“Petrova lađica” je slika, postala je simbol Crkve. Isus je ušao u tu lađu. Iz nje govori ljudima. Ta slika pokazuje Crkvu kao zajednicu koja se okuplja oko Petra i njegovih nasljednika. Ali to je ne čini osobitom, nego je osobitom čini da je Isus s njom u lađi. Biti s njim u istoj lađi to joj daje pouzdanje.
Isus u lađi: to mijenja sve. To su tada doživjeli ribari. To doživljavamo mi do danas. Tada je Isus dao naoko besmislenu zapovijed. Po bijelu danu trebali su Petar i ostali ribari izvesti lađu na pučinu i baciti mreže. Oni kao ribari dobro znaju da je noć za ulov ribe. To je vrijeme ulova. Protekle noći sve je bilo bezuspješno. Ništa nisu ulovili.
Ipak, kad Isus to kaže, oni radi povjerenja u njega bacaju svoje mreže. I događa se ono što i najiskusnije ribare obara s nogu: dvije ribarske lađe pune, umalo im ne potonuše. Tako će taj događaj biti spomenut kao “čudesan ulov ribe”. To je bila samo predigra. Isus obećaje sasvim drukčiji ulov ribe: odsada ćete loviti ljude. Iz male čete nastala je vjernička zajednica rasprostranjena po čitavome svijetu, Crkva. Ne plivaju li i danas ribe u jatima? Je li se čudo na jezeru pretvorilo u suprotnost? Nije li ih sve manje u Petrovoj lađici? Trenutno tako izgleda. Ali jedno znam i čvrsto vjerujem: Dokle god je sam Isus na lađi, može se ponoviti čudo, pa i kod nas u Hrvatskoj.
Fra Jozo Župić

Blaženi Pio IX

Blaženi Pio IX, 255. rimski biskup, nakon svetog Petra papa s najdužom vladavinom (31 godina, 7 mjeseci i 23 dana), rođen je 13. svibnja 1792. kao Giovanni Maria Mastai Ferretti u Senigalliji (provincija Ancona, Marche), u aristokratskoj obitelji, kao deveto dijete grofa Girolama Mastaija Ferrettija i Caterine Solazzi. Nježan, pobožan i inteligentan dječak, školovao se od 1802. do 1809. kod redovnika pijarista, na slavnom plemićkom kolegiju u Volterri (provincija Pisa, Toscana), a zatim je u Rimu započeo studij filozofije i teologije.

Pontifikat Pija IX. činio se na prvi pogled poraznim zbog nestanka Papinske Države, ali je znatno ojačao duhovni autoritet pape. Smatrajući se zatočenikom, više nikada nije napustio Vatikan, a njegovo dobrovoljno zatočeništvo donijelo mu je opće simpatije izvan Italije i pridonijelo ugledu Svete Stolice. Sukobio se s Njemačkom zbog progona katolika (Kulturkampf). Uveo je crkvenu hijerarhiju u Englesku i Nizozemsku, osnovao 29 novih nadbiskupija i 132 biskupije, proglasio 123 kardinala. Zauzimao se za širenje misija u Africi i Aziji, a zaslužan je i za jačanje pobožnosti prema Srcu Isusovom i marijanskih pobožnosti.

Sv. Rikard

Sveti RikardSveti Rikard

 

Današnji zaštitnik je sveti Rikard (Richard), poznat i kao Richard Hodočasnik, Richard iz Wessexa, Richard Saksonac ili Richard Kralj. O njemu kruže mnoge legende, često prijeporne. Saksonski kralj, rodom iz Wessexa, anglosaksonskog kraljevstva na jugozapadu Engleske, oženio je Wunu, sestru svetog Bonifacija. Bio je otac troje svetaca, Willibalda, biskupa Eichstätta u Bavarskoj, Winebalda, opata benediktinskog samostana u Heidenheimu (Bavarska) i Walburge, nadstojnice u istom samostanu. Svojim molitvama ozdravio je teško bolesnog trogodišnjeg sina Willibalda.

 

Zaštitnik je Heidenheima i Lucce te crkava širom svijeta.

05. NKG – Nedjelja – Misna čitanja (C)

V. TJEDAN KROZ GODINU | NEDJELJA
05. NKG (C) |PETA NEDJELJA KROZ GODINU
Misna čitanja

📖: Iz 6,1-2a.3-8; Ps 138,1-5.7c-8; 1Kor 15,1-11; Lk 5,1-11

Prvo čitanje: Iz 6, 1-2a.3-8
Evo me, mene pošalji!

Čitanje Knjige proroka Izaije

One godine kad umrije kralj Uzija, vidjeh Gospodina gdje sjedi na prijestolju visoku i uzvišenu. Skuti njegova plašta ispunjahu svetište. Iznad njega stajahu serafi i klicahu jedan drugome:
»Svet! Svet! Svet! Gospodin nad vojskama! Puna je sva zemlja slave njegove!«
Od gromka glasa onih koji klicahu stresoše se dovraci na pragovima, a Dom se napuni dimom.
Rekoh:
»Jao meni, propadoh
jer čovjek sam nečistih usana.
U narodu nečistih usana prebivam,
a oči mi vidješe Kralja, Gospodina nad vojskama!«
Jedan od serafa doletje k meni: u ruci mu žerava koju uze kliještima sa žrtvenika; dotače se njome mojih usta i reče:
»Evo, usne je tvoje dotaklo,
krivica ti je skinuta
i grijeh oprošten.«
Tada čuh glas Gospodnji: »Koga da pošaljem? I tko će nam poći?« Ja rekoh: »Evo me, mene pošalji!«
Riječ Gospodnja. Nastavi čitati