Blažena Ana Katarina Emmerick

Blažena Ana Katarina EmmerickBlažena Ana Katarina (Anna Katharina) Emmerick, njemačka redovnica augustinka, mističarka i stigmatičarka, rođena je 8. rujna 1774. u selu Flamschen kod Coesfelda (biskupija Münster, Nordrhein-Westfalen) kao jedna od desetero djece siromašnih i pobožnih seljaka. Već u djetinjstvu ukazivao joj se njezin anđeo čuvar i drugi sveci. U svojim vizijama vidjela je Dijete Isusa, duše u čistilištu i Presveto Trojstvo. Mislila je da se to događa i drugoj djeci, pa je šutjela o tome. Od malih nogu radila je na farmi, a u dvanaestoj godini postala je švelja. Radila je i štedjela nekoliko godina. Željela je naučiti svirati orgulje, a kada je vidjela da je orguljaševa obitelj vrlo siromašna, dala im je svu svoju ušteđevinu. U mladosti je nastojala ući u neki samostan, ali ju zbog njezinog iznimnog siromaštva nisu htjeli primiti. O svojim viđenjima iskreno je razgovarala sa svojim roditeljima, braćom i sestrama, ali oni su joj se smijali i smatrali da je to pročitala u nekoj knjizi. Stoga je sve više šutjela, iako je vizije doživljavala i noću i danju, i na polju i u školi. Mogla je ustanoviti nečiju bolest i odrediti pravi lijek. Nije ni slutila da je to samo njezin vlastiti dar. Mislila je da je sve to uobičajeno, da svi ljudi imaju slične darove, pa je sve te vizionarske doživljaje primala mirno. Primljena je 1802. konačno u samostan augustinki Agnetenberg, u obližnjem gradu Dülmenu. Svečane zavjete položila je 1803. U samostanu su se nastavile njezine vizije i patnje. Ona ih je nastojala sakriti, ali su druge sestre otkrile njezine natprirodne darove. Kad je Jérôme Bonaparte, kralj Westphalije, ukinuo 1812. samostane, Anna Katharina našla je utočište u kući svećenika Lamberta, francuskog emigranta. Bila je oduvijek krhkog zdravlja, a ozbiljno je oboljela 1813. Pala je u krevet, a na njezinom tijelu pojavile su se stigme, Isusove rane. Sljedećih dvanaest godina imala je stalne mistične vizije i ekstaze, a svakog petka proživljavala je Isusovu muku. Njezin život i stigme istraživala su tri liječnika koji su utvrdili da su stigme istinske, a njezini iskazi uvjerljivi. Mnogi su smatrali da je Anna Katharina varalica. Na njezinu molbu Gospodin joj je uklonio 1818. vidljive znakove stigmi, osim na srcu, ali su bolovi ostali. Svakog Velikog petka sve su se stigme opet otvarale. Predstavnici pruskih vlasti su je ponovno istraživali godine 1819. i držali pod neprestanim nadzorom, dan i noć, tri tjedna, želeći dokazati da se radi o prevari. Na kraju su ostali zbunjeni i nisu uspjeli utvrditi da se radi o bilo kakvim izmišljotinama. Posjećivali su je i mnogi crkveni uglednici, među njima i neki biskupi, i uvjerili se da je Anna Katharina „specijalna prijateljica Božja“

U to vrijeme posjetio ju je slavni njemački pjesnik Clemens Brentano (1778-1842). Na njegovo veliko iznenađenje sestra Anna Katharina ga je prepoznala i rekla mu da će baš on objaviti njezine vizije muke Gospodina Isusa Krista. Brentano je ostao njezin veliki podupiratelj pa je od 1819. do njezine smrti, 1824, zapisivao njene vizije. Napisao je 40 odlomaka s detaljnim prizorima i dijelovima iz Novoga zavjeta i života Blažene Djevice Marije. Anna Katharina govorila je vestfalskim dijalektom, a Brentano je pisao književnim jezikom. Ona je zatim njegove zapise ispravljala i odobravala. Izdao je 1833. prvu knjigu, „Muka našeg Gospodina Isusa Krista prema meditacijama Anne Katharine Emmerick“ („Das bittere Leiden unsers Herrn Jesu Christi“). Kasnije je pripremio za tiskanje i „Život Blažene Djevice Marije prema vizijama Anne Katharine Emmerick“ („Leben der hl. Jungfrau Maria“), ali je umro 1842. Knjiga je posthumno izdana 1852. u Münchenu, a od 1858. do 1880. obljavljen je i „Život našeg Gospodina Isusa Krista“ („Leben Jesu“) u tri dijela, prema Brentanovom rukopisu. Prema mišljenju mjerodavnih crkvenih stručnjaka, zbog čestih ubacivanja i dodavanja Brentanovih vlastitih misli i opisa, njegove knjige ne mogu se smatrati autentičnim djelima Anne Katharine Emmerick. Stoga ta djela nisu uzimana u obzir kod postupka njezine beatifikacije već su razmatrane jedino njezine vrline i njezina svetost. Zanimljivo je da je na osnovu njezinih i Brentanovih opisa otkrivena kuća Blažene Djevice Marije na jednom brijegu nedaleko Efeza, u kojoj je Marija boravila prije uznesenja na nebo. Nakon pomnih istraživanja potvrđena je njezina autentičnost. Ta je kuća postala svetište i posjetila su je trojica papa, Pavao VI, Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. U svojem filmu „Pasija“ („The Passion of the Christ“, 2004), Mel Gibson se obilno služi meditacijama i vizijama blažene Anne Katharine. Anna Katharina Emmerick preminula je 9. veljače 1824. u Dülmenu (okrug Coesfeld, Nordrhein-Westfalen). Pokopana je na groblju izvan grada uz nazočnost mnoštva vjernika, a njezini posmrtni ostaci preneseni su 15. veljače 1975. u crkvu svetog Križa u Dülmenu. Blaženom ju je proglasio 3. listopada 2004. papa Ivan Pavao II.

Oglasi