Želite li osobno upoznati Boga?

Heb 13,5Želite li osobno upoznati Boga?

UPRAVO SADA MOŽEŠ PRIMITI BOGA VJEROM KROZ MOLITVU
(Molitva je razgovor s Bogom)

Bog poznaje tvoje srce i ne zanimaju ga toliko tvoje riječi, koliko stav tvojega srca.

Ovako bi, otprilike, trebala izgledati tvoja molitva:

“Gospodine Isuse, shvaćam da sam živio sebičnim životom i da sam protiv Tebe sagriješio. Hvala Ti što si umro na križu za moje grijehe. Otvaram svoj život i primam Te kao svog Spasitelja i Gospodina. Oprosti mi moje grijehe….

Hvala ti što opraštaš moje grijehe i daruješ mi vječni život. Upravljaj mojim životom. Učini me onakvim kakvim želiš da budem. ”
Da li ova molitva izražava želju vašeg srca?

Ako je tako, moli tu molitvu upravo sada i Krist će ući u tvoj život kao što je obećao. Svojom snagom moći ćete doživjeti mir i bogatstvo koje samo On može dati.

Krist je rekao da će ući u tvoj život. Može li te On prevariti?

Ta on je rekao: Ne, neću te zapustiti i neću te ostaviti. Heb13,5

Oglasi

Sveti Pio V.

 

Sveti Pio V.

Sveti Pio V. – 30. travanj
Današnji sveti zaštitnik je papa Pio V, Kristov zemaljski namjesnik od 1566. do 1572. Rodio se 17. siječnja 1504. kao Antonio Ghislieri u talijanskom gradiću Bosco Marengo (provincija Alessandria, Pijemont). Sin osiromašene plemićke obitelji, u djetinjstvu pastir, sa 14 godina postao je dominikanac i uzeo redovničko ime Michele. Teologiju je završio u Bologni, a za svećenika je zaređen 1528. u Genovi. Pobožan i marljiv redovnik, obavljao je važne službe u redu i Crkvi, kao profesor filozofije u Genovi i teologije u Paviji, učitelj novaka u Padovi, prior u Vigevanu i Albi, lombardijski provincijal, inkvizitor u biskupijama Como i Bergamo, biskup Nepija-Sutrija i Mondovija, kardinal od 1557. Od 1558. obavljao je dužnost velikog inkvizitora, a 7. siječnja 1566. izabran je za papu. U izboru za papu podupirao ga je sveti Karlo Boromejski. Odlučno je provodio zaključke Tridentskoga sabora i crkvenu obnovu. Reformirao je papinski dvor, rimsku kuriju i biskupiju, borio se protiv simonije i osnovao povjerenstvo za obnovu rimskoga klera. Od biskupa je tražio da stoluju u svojim biskupijama, da održavaju biskupijske sinode, da obavljaju vizitacije svojih biskupija, da bdiju nad klerom i pukom te da promiču vjeronauk. Osnivao je nova sjemeništa i bolnice, posebnu pažnju poklanjao redovnicima i životu u samostanima, a papinsku imovinu trošio na siromahe i nevoljnike. Suzbijao je nepotizam, pomagao katolike u borbi protiv hugenota u Francuskoj, a Španjolce u Nizozemskoj. Oštro je istupao protiv heretika i udario anatemom englesku kraljicu Elizabetu.
Izdao je „Rimski katekizam“, „Rimski brevijar“, „Rimski misal“, formirao Kongregaciju indeksa, dao objaviti ukupna djela Tome Akvinskoga (proglasio ga je crkvenim naučiteljem) i poticao stvaralaštvo velikog skladatelja Palestrine. S Mlecima i Španjolskom organizirao je Svetu ligu koja je 1571. pobijedila Turke u presudnoj pomorskoj bitki kraj Lepanta. Kao zahvalu za tu veliku pobjedu uveo je blagdan Naše Gospe od pobjede (danas blagdan Kraljice svete krunice), a u Lauretanske litanije zaziv „Pomoćnica kršćana“. Provodio je strog i jednostavan život, daleko od svjetskog sjaja i raskoši svojih prethodnika. Njegovo djelovanje bilo je prožeto duhom vjere, a politika i svjetovne stvari bile su mu strane. Po njemu Crkvi nisu potrebne nikakve utvrde, topovi ni vojska, a njezino oružje je molitva, post i Sveto pismo. Preminuo je u Rimu 1. svibnja 1572. Blaženim ga je proglasio 1672. papa Klement X, a svetim 1712. papa Klement XI. Zaštitnik je svog rodnog grada Bosca te mnogih naselja, župa i crkava širom svijeta.

Nastavi čitati

– Poučne priče – Spasonosni vicevi

Spasonosni vicevi Spasonosni vicevi-
Neki siromašni čovjek umre neočekivano i iznenada se nađe pred sudom Božjim. Tresao se od silnoga straha, jer je živio toliko jednostavno da se nije imao čime pohvaliti. Ispred njega bijaše veliko mnoštvo i svi su morali položiti račun.
Krist otvori knjigu i reče prvome: “Ovdje stoji: Gladan bijah i dao si mi jesti. Dobro, dobri slugo! Uđi u nebo!” Drugome reče: “Žedan bijah, i Nastavi čitati

SV. KATARINA SIJENSKA

Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska – 29. travnja

 

Katarina Sienska uz Tereziju Avilsku prva žena, proglašena naučiteljicom Crkve, od mnogih je smatrana mističarkom i sveticom, kod koje je izvanredno naglašena ljubav prema Kristu i Crkvi. Činila je to u vrlo teškom razdoblju crkvene povijesti, u XIV. stoljeću, kad su pape stolovali u Avignonu te bili pod utjecajem francuskih kraljeva, što je rodilo mnogim neželjenim posljedicama. Doživjela je i zapadni raskol, kad je Crkva imala dvojicu papa.
Katarina je rođena kao blizanka s još jednom sestrom 25. ožujka 1347. u Sieni, a bila je 25. dijete u svojih roditelja. Katarinu je još kao malo dijete, čim je došla do uporabe razuma i prvih spoznaja, neobično, upravo magično privlačila crkva i sve što se u njoj zbiva. Katarinu je Bog već od najranije mladosti vodio izvanrednim putem pa je djevojčica već sa 6 godina života imala na cesti svoj prvi zanos i neko viđenje.
Kad je Katarini bilo 15 godina zadesila ju je vrlo velika bol. Umrla joj je najdraža sestra Bonaventura. To ju je toliko potreslo da je odlučila prekinuti sa svijetom te se pridružiti dominikanskim trećoredicama, kojih je u Sieni bilo stotinjak. Majka se tome vrlo protivila jer joj je već bila našla pristala zaručnika. Katarina je bila vrlo odlučna djevojka pa je svoju odluku o izboru zvanja provela u djelo. U 19. godini života Katarina je u mističnom zanosu doživjela svoje zaruke s Kristom postavši tako Njegova zaručnica. U jednom joj je viđenju Isus naložio da se posveti apostolatu i tako njezinu, prilično skrovitu, životu dođe kraj. Deset posljednjih godina života provest će na putovanjima. Borila se za politiku pomirenja među gradovima, pokrajinama i državama te za obnovu u Crkvi. Godine 1374. harala je po Italiji kuga i Katarina se dade na dvorbu jadnih bolesnika. Mnogima je svojom molitvom vratila natrag željeno zdravlje, a njezin je hrabri primjer potaknuo i druge da pomažu bolesnicima. Ona je svima ulijevala pouzdanje.
Nalazeći se 1. travnja 1375. u crkvi Sv. Katarine u Pisi, a primivši svetu pričest, zadobi pet rana na rukama, nogama i prsima.
Rekli smo da je Katarina mističarka Crkve, a time smo htjeli reći da je kao malo tko u svome duhovnom životu i molitvi nosila sve muke i probleme Crkve kojih je u njezino doba bilo vrlo mnogo. No ona nije ostala samo kod mistike, već je prešla i na akciju. Zato je 18. lipnja 1376. s dvadesetoricom svojih sljedbenika pošla u Avignon k papi Grguru XI. da ga sklone i upravo moralno prisili na povratak u Rim. Već prije susreta s njime poslala mu je nekoliko vrlo energičnih pisama u kojima vapi za duhovnom obnovom Crkve i za povratkom Pape u sjedište njegove biskupije. Katarina se s Papom sastala tek u rujnu 1376. Papa ju je poslušao i vratio se u Rim i tako se dokončalo 70 godišnje avignonsko prebivalište papâ, koje Talijani nazvaše “babilonskim sužanjstvom”.
G. 1377. Katarina je u svom rodnom gradu osnovala samostan, u kojem je rijetko boravila, jer je gotovo stalno bila na putovanju.
Sveta Katarina je malo pred smrt doživjela još jednu veliku bol: to je zapadni raskol, koji će potrajati 40 godina. To će je slomiti i ona 29. travnja 1380. umire u Rimu. Posljednje su joj riječi bili zazivi Kristovoj krvi: “Sangue, sangue!” – Krv, krv!
Papa Pavao VI. proglasio je Katarinu Siensku naučiteljicom Crkve. Bilo je to 27. rujna 1970. Tu je čast od žena do sada, tjedan dana prije nje, doživjela još jedino sv. Terezija Avilska. Italija sv. Katarinu Siensku, uz sv. Franju Asiškoga, štuje kao svoju prvotnu zaštitnicu.

P

ČETVRTAK – VEČERNJA (05. VAZ)

5078R. Bože, u pomoć mi priteci.
O. Gospodine, pohiti da mi pomogneš.

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

HIMAN

Na gozbu Kralja Jaganjca
U bijelom ruhu idimo,
Kroz more prošav Crveno
Vladaru Kristu pjevajmo.

U svojoj divnoj ljubavi
On pit nam daje svetu Krv,
Ta ljubav tijelo njegovo
Ko svećenik prikazuje.

Od krvi se na vratima
Strahovit plaši anđeo
Put u moru se otvara,
Dušmana vali gutaju.

Naš vazam odsad Isus je,
Vazmeno naše Janje On,
I čistim ljudskim dušama
Neokaljani, čisti kruh.

O rajska žrtvo istinska,
Što pak’o si pokorila,
Što pretrgla si smrtni vez
I dar života donijela!

Nadvladav pakô slavno Krist
Barjake svoje razvija,
Raj otvara i povlači
Ko sužnja kralja tminskoga.

Da budeš vazda, Isuse,
Veselje naše uskrsno,
Preporođene izbavi
Od grijeha smrti užasne.

Sva slava Ocu vječnomu
I uskrslomu Sinu mu,
Sa Tješiteljem Presvetim
U vječne vijeke vjekova. Amen.

PSALMODIJA

Ps 30 (29). Zahvala za spas od smrti

Krist nakon slavnog uskrsnuća Ocu zahvaljuje (Kasiodor).
Ant. 1. Okrenuo si plač moj u igranje, aleluja.

Veličam te, Gospodine, jer si me izbavio *
i nisi dao da se raduju nada mnom dušmani.
Gospodine, Bože moj, zazvah te, *
i ti si me ozdravio;
Gospodine, izveo si mi dušu iz Podzemlja, *
na rubu groba ti si me oživio.

Pjevajte Gospodinu, pobožnici njegovi, *
zahvaljujte svetom imenu njegovu!
Jer samo za tren traje srdžba njegova, *
a cio život dobrota njegova.
Večer donese suze, *
a jutro klicanje.

A ja u svojoj sreći rekoh: *
»Neću se pokolebati nikada!«
Dobrotom si me, Gospodine,
na goru nade postavio, *
ali čim lice sakriješ, sav se uplašim.
Tada, Gospodine, zavapih k tebi, *
i zazvah milosrđe Boga svojega:

»Kakva je korist od krvi moje, *
kakva korist da u grob siđem?
Zar će te prašina slaviti, *
zar će naviještati vjernost tvoju? «
Slušaj, Gospodine, i smiluj se meni; *
Gospodine, budi mi na pomoć!

Okrenuo si plač moj u igranje, †
skinuo kostrijet s mene *
i opasao me radošću.
Zato ti pjeva duša moja i neće zamuknuti: *
Gospodine, Bože moj, dovijeka ću te hvaliti!

Ant. Okrenuo si plač moj u igranje, aleluja.

Ps 32 (31). Blažen čovjek komu je krivica otpuštena

David blaženim proglašuje čovjeka kojemu Bog uračunava pravednost bez djela (Rim 4, 6).

Ant. 2. Pomireni smo s Bogom po smrti Sina njegova, aleluja.

Blažen onaj kome je zločin otpušten, *
kome je grijeh pokriven!
Blago čovjeku kome Gospodin ne ubraja krivnju, *
i u čijem duhu nema prijevare!

Prešutjet sam htio, al’ kosti mi klonuše *
od neprestana jecanja.
Danju i noću ruka me tvoja tištala, *
snaga mi se trošila ko za ljetnih žega.

Tad grijeh svoj tebi priznah *
i krivnju svoju više ne skrivah.
Rekoh: »Priznat ću Gospodinu prijestup svoj«, *
i ti si mi krivnju grijeha oprostio.
Zato nek ti se moli pobožnik svaki *
u času nevolje.
Kad bujice silne navale, *
njega neće stići.
Utočište ti si moje, †
od tjeskobe ti ćeš me sačuvat, *
okružit me radošću spasenja.

Učit ću te, put ti kazat kojim ti je ići, †
svjetovat ću te, *
oko će moje bdjeti nad tobom.
Ne budite kao konji ili mazga bez razuma: †
divljinu im krotiš vodicama i uzdom, *
inače im se ne primiči!

Bezbožnika taru mnoge nevolje, *
a tko se uzda u Gospodina,
njega okružuje milost.
Radujte se Gospodinu i kličite, pravedni, *
kličite, svi koji ste srca čestita!

Ant. Pomireni smo s Bogom po smrti Sina njegova, aleluja.
Hvalospjev (Otk 11, 17−18a; 12, 10−12a). Božji sud
Ant. 3. Tko je sličan tebi među jakima, Gospodine, tko je sličan tebi, veličanstveni u svetosti, aleluja.

Zahvaljujemo ti, Gospodaru, Bože Svevladaru, †
koji jesi i koji bijaše *
zato što si uzeo u ruke moć svoju veliku
i zakraljio se!

Gnjeviše se narodi, ali dođe srdžba tvoja *
i čas da se sudi mrtvima
i naplata dade slugama,
tvojim prorocima i svetima *
i svima koji se boje imena tvoga,
malima i velikima.
Sada nasta spasenje i snaga †
i kraljevstvo Boga našega *
i vlast Pomazanika njegova!
Jer, zbačen je tužitelj braće naše *
koji ih dan i noć optuživaše pred Bogom našim.

Ali oni ga pobijediše krvlju Jaganjčevom †
i riječju svoga svjedočanstva: *
nisu ljubili života svoga − sve do smrti.
Zato, veselite se, nebesa, *
i svi nebesnici!

Ant. Tko je sličan tebi među jakima, Gospodine, tko je sličan tebi, veličanstveni u svetosti, aleluja.
KRATKO ČITANJE (1 Pt 3, 18-22)

Krist jednom umrije za grijehe, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu – ubijen doduše u tijelu, ali oživljen u Duhu. On, uzašavši na nebo, jest zdesna Bogu, pošto mu bijahu pokoreni anđeli, vlasti i sile.
KRATKI OTPJEV

R. Obradovaše se učenici, * aleluja, aleluja. Obradovaše.
O. Vidjevši Gospodina. * Aleluja, aleluja. Slava Ocu. Obradovaše.
EVANĐEOSKI HVALOSPJEV

Ant. Ovo sam vam rekao da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna, aleluja.

Veliča * duša moja Gospodina
i klikće duh moj *
u Bogu mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje: *
odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni, *
sveto je ime njegovo.
Od koljena do koljena dobrota je njegova *
nad onima što se njega boje.

Iskaza snagu mišice svoje, *
rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja, *
a uzvisi neznatne.
Gladne napuni dobrima, *
a bogate otpusti prazne.

Prihvati Izraela, slugu svoga, *
kako obeća ocima našim:
spomenuti se dobrote svoje *
prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.

Slava Ocu i Sinu *
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda *
i u vijeke vjekova. Amen..

Ant. Ovo sam vam rekao da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna, aleluja.

PROŠNJE

Hvalu iskažimo kličući Kristu koji je uskrsnuo od mrtvih, prvijenac usnulih, i njemu prošnjom zavapijmo:

Ti, što uskrsnu od mrtvih, usliši nas

Spomeni se, Kriste, svoje svete Crkve koju si sazdao na temelju apostola i proširio je po svem krugu zemaljskom
− i nek tvoj blagoslov bude nad svima koji u tebe vjeruju.
Slabe pridigni i ojačaj
− i oslobodi ih svih muka i tjeskoba.
Pomozi svima koji su potlačeni i utamničeni
− i pohiti u pomoć svima koji su u nevolji i nestašici.
Ti si svojim križem i uskrsnućem svima osigurao besmrtni život;
− pogledaj na slabašne i na njima očituj svoju slavu.
Ti si postao prvina smrti i uskrsnuća;
− sve koji su se u tebe ufali učini dionicima svoje slave.

Oče naš…
MOLITVA

Bože, tvojom milošću bezbožnik postaje pravednik, a bijednik blaženik. nastavi svoje djelo, učvrsti svoj dar u nama. Opravdao si nas vjerom: ne krati nam hrabrost ustrajnosti. Po Gospodinu.

ZAKLJUČAK

Blagoslovio nas svemogući Bog, sačuvao nas od svakoga zla i priveo nas u život vječni.
Amen.

Sveti Ljudevit Montfortski

Sveti Ljudevit MontfortskiSveti Ljudevit Montfortski
Sveti Ljudevit Montfortski (Louis-Marie Grignion de Montfort), francuski svećenik, mariolog, utemeljitelj Družbe Marijine i Kćeri mudrosti, rođen je 31. siječnja 1673. u selu Montfort-sur-Meu (departman Ille-et-Vilaine, Bretanja), u siromašnoj i pobožnoj plemićkoj obitelji zakupnika i bilježnika Jean-Baptistea Grigniona i njegove supruge Jeanne Robert. Louis je bio njihovo najstarije preživjelo dijete, od njih osamnaest. Rano djetinjstvo proveo je u obližnjem Iffendicu, gdje je njegov otac kupio farmu. Primio je oko 1685. sakrament potvrde i tada je svojem krsnom imenu Louis dodao ime Marie. Poslan je na školovanje u isusovački kolegij svetog Thomasa Becketa u Rennesu, glavnom gradu Bretanje, u kojem je njegov stric bio župnik. Nastavi čitati

Sveti Petar Chanel

Sveti Petar Chanel – 28. travnja

sveti_petar_chanel

Današnji sveti zaštitnik je Petar (Pierre) Chanel, francuski misionar i mučenik. Rodio se kao Pierre-Louis-Marie Chanel 12. srpnja 1803. na imanju Potière nedaleko Cueta (općina Montrevel-en-Bresse, biskupija Belley-Ars, departman Ain, istočna Francuska). Još kao malog dječaka majka ga je posvetila Majci Božjoj. Seljački sin, kad je kao dječak čuvao očeve ovce, na pašu je nosio mali Marijin kip, stavljao ga u udubinu stabla i s ostalim pastirima pred njim molio. Odličan učenik i student, za svećenika je zaređen 1827., djelovao kao župnik u Crozetu, a 1831. pridružio se redovnicima maristima, Marijinoj družbi, koju je 1816. osnovao Jean-Claude Colin. Jedna Pierreova sestra postala je suosnivateljica ženske grane iste družbe. Pet godina djelovao je kao profesor sjemeništa u Belleyu. Papa Grgur XVI. izrazio je želju da se maristi posvete evangelizaciji mnogobrojnih otoka u jugozapadnom Tihom oceanu. Na Badnjak 1836. četrnaestorica marista napustili su domovinu te iz luke Le Havre otplovili u zapadnu Polineziju. Bili su izloženi mnogim opasnostima i putovanje do jugozapadnog Pacifika trajalo je gotovo godinu dana. Pierre Chanel i brat laik Marie-Nizier Delorme iskrcali su se na otoku Futuni u Tihom oceanu 8. studenoga 1837. i od tamošnjega kralja Niulikija dobili dozvolu da smiju naviještati Radosnu vijest. Ostali misionari iskrcali su se na drugim otocima. Urođenici su ubrzo zavoljeli dobrohotnog misionara. On je sa sobom donio mnoge lijekove, njegovao i ozdravljivao bolesnike, brzo naučio domorodački jezik, osnovao školu, poučavao vjeronauk i pripremio za krštenje skupinu djece, među njima kraljevog sina i kćerku. Kralju se to nije svidjelo. Na Futuni je 1839. buknuo sukob između dvije plemenske skupine.

Otac Chanel liječio je ranjenike, krstio umiruće i nastojao zaustaviti krvoproliće. Kralj Niuliki pobijedio je protivnike, ali kraljev zet Musumusu uvjerio je kralja da pobjedu duguje starim bogovima, da je strani misionar glavni krivac za izbijanje sukoba i da je pomagao neprijateljima. Kralj je povjerovao klevetniku i suglasio se u proljeće 1841. da bijeli misionar mora biti ubijen. Na današnji dan, 28. travnja 1841., u misionarevu kolibu provalili su naoružani ratnici. Otac Chanel upravo je služio svetu misu, a oni su navalili na njega toljagama i opljačkali kolibu. Musumusu je udarcem sjekire u glavu dokrajčio misionarev život. Preminuo je u selu Poi na Futuni (teritorij otoka Wallis i Futuna, Francuska Polinezija, jugozapadni dio Tihog oceana).

Pierre Chanel prvi je polinezijski mučenik i prvi svetac Oceanije. Bio je blag i požrtvovan duhovnik, neumoran, postojan i radostan pa su ga otočani nazivali «čovjek najboljeg srca». Njegova žrtva nije bila uzaludna. Svi žitelji Futune obratili su se na katoličku vjeru, među njima i njegov ubojica. Posvuda na otocima procvalo je kršćanstvo, a redovnici maristi i danas upravljaju mnogim tamošnjim misijama i apostolskim vikarijatima. Blaženim ga je 1889. proglasio papa Leon XIII, a svetim 1954. papa Pio XII. Zaštitnik je Oceanije i Svjetskog dana mladih, te mnogih naselja, župa i crkava diljem Oceanije i svijeta.

– Poučne priče – Klesar

Klesarbook smileyŽivio jednom jedan klesar.
Svaki bi dan odlazio u planinu klesati kamen.
I dok je radio, pjevao je.
Iako je bio siromašan nije želio imati više od onoga što ima, i zato ga nije bilo briga za cijeli svijet. Jednoga dana bio je pozvan da radi u dvorcu kod nekog plemića.
Kada je ugledao veličanstveni dvorac, prvi put u životu osjeti muku želje i uzdahne:
„Kada bih ja bio bogat! Tada ne bih morao zarađivati za život u znoju i muci kao što to sada činim.“ Nastavi čitati

MOLITVA ZA PRIKAZANJE SEBE NA SV. MISAMA

IsusMOLITVA ZA PRIKAZANJE SEBE NA SV. MISAMA
Moj Isuse, priključujem se i preporučam u sve svete mise koje će se danas slaviti ma gdje bilo u svijetu.
U svakoj svetoj misi obnavljaš i posadašnjuješ na na…šim oltarima – na otajstveni, nekrvni način – svoju smrt na križu. Ja hoću imati sudioništvo u svakoj svetoj misi.
Koliko god puta bude danas sveta misna žrtva prinesena, toliko puta i ja prikazujem Tvoje svete Rane, Tvoju dragocjenu Krv i Tvoju smrt nebeskom Ocu, kao zadovoljštinu za svoje grijehe, grijehe mojih članova obitelji i grijehe sve braće ljudi.
Isuse, neka snagom svake svete mise budu oslobođene duše iz čistilišta, umirući neka postignu milosrđe, a grešnici obraćenje!
Neka svuda budu spriječeni oni grijesi koji zadaju najviše boli Tvojem presvetom Srcu, Isuse, kao i bezgrešnom Srcu Marijinu!
Odagnaj svaku opasnost od djece da umru bez krštenja!
Mladim ljudima, koji su pred izborom životnog poziva, podari rasvjetljenje i jakost da izabiru i rade prema Tvojoj volji. Amen.

Marijine misli – Ja sam vrata ovcama

ja sam vrata“Ja sam vrata ovcama” – govori Gospodin Isus. Što je i tko je danas na vratima? Na vratima bilo koje ustanove? Naoružani stražari, zaštitari, nadzorne kamere. Bilježe sve, svaki mig i kretnju. I pohranjuju podatke o svima koji ulaze i izlaze. Pogotovo zaštitari ne puštaju svakoga. Legitimiraju, traže osobne papire. I nemoguće je zaobići ili mimoići njihovu kontrolu i nadzor.
Sjetimo se grčke mitologije. Na ulazu u podzemni svijet nalazio se strašni pas Kerber. Čuvar ulaza, čuvar vrata. I danas se zna pročitati upozorenje: Oprez! Opasan, oštar pas! Trebalo je nadmudriti toga psa, Kerbera, potplatiti onoga splavara Harona da bi se čovjek smirio nakon smrti u onome svijetu. U Hadu, u podzemlju, mjestu mraka i tame.
Nije tako s Isusom. Isus veli, ja sam vrata. Tko ulazi kroza me, bit će spašen. Nije on strašni čuvar, nije on zaštitar s oružjem, nije on nadzorna kamera koja bilježi svaki mig i kretnu. On poznaje svoje. Izvodi ih, zove sve po imenu. Svoje poznaje poimence.