Sveta Misa najsvetiji čin naše vjere
„Znaj, o kršćanine, da je sveta Misa najsvetiji čin naše vjere. Ne možeš Bogu iskazati veću slavu i tvojoj duši nema veće pomoći i koristi nego kad pobožno i čim više puta prisustvuješ slavljenju svete Mise.“
Sveti Peter Julian Eymard
GRANICE RODITELJSTVA
Darovao sam ti život, ali ga ne mogu za tebe živjeti.
Mogu te poučit stvarima, ali te ne mogu natjerat da učiš.
Mogu ti dat slobodu, ali ne mogu za nju odgovarat.
Mogu te povest u crkvu, ali ne mogu za tebe vjerovat.
Mogu ti pokazat što je pravo a što krivo, ali ne mogu za tebe odlučivat.
Mogu ti ponudit savjet, ali ne mogu za tebe taj savjet prihvatit.
Mogu ti dat ljubav, ali ne mogu ti je silom nametnut. Nastavi čitati “GRANICE RODITELJSTVA”
Sveti Saturnin i Sizinije
Sveti SATURNIN – Podatke o mučeniku Saturninu imamo zahvaljujući papi Damazu, na temelju napisa čiji je izvornik izgubljen, ali koji nam je došao u srednjovjekovnu prijepisu.
Saturnin je došao u Rim iz Kartage, gdje je rođen polovicom 3. st. Papa Damaz (366.-384.) spominje jedino njegovu mučeničku smrt, do koje je došlo za vrijeme Valerijanova progona (253.-260.). Nakon što je bio osuđen, krvnik ga je mučio kukama, u nadi kako će ga tako navesti na odricanje od kršćanstva. On je, međutim, svojom čvrstoćom vjere naposljetku obratio i samoga krvnika. Nastavi čitati “Sv. Saturnin i Sizinije”
Teška borba
Učenje o istočnom grijehu, povezano s učenjem o Kristovu Otkupljenju, pruža jasan razlikovni pogled na čovjekovo stanje i djelovanje u svijetu. Praroditeljskim grijehom đavao je zadobio neku vlast nad čovjekom, iako čovjek ostaje slobodan. Istočni grijeh vuče za sobom “robovanje pod vlasti onoga koji je posjedovao carstvo smrti, to jest đavla”. Ne znati da čovjek ima ranjenu i zlu sklonu narav uzrokuje teške zablude na području odgoja, politike, društvenog djelovanja i morala. Nastavi čitati “Teška borba”
Adventski kalendar
Prvi put se pojavljuje u Njemačkoj početkom 19. stoljeća, a premda su ga uveli Luterani danas je rado viđen i u katoličkim obiteljima. Izgleda poput kućice koja na sebi ima vratašca napravljena od 24 kartona. Kućica se postavlja na vidljivo mjesto u domu 1. prosinca, a svakim danom otvaraju se po jedna vratašca da bi se ona posljednja otvorila na sam Badnjak, 24. prosinca. Kada se neka vratašca otvore iza njih se nalazi simbol koji ukazuje na dolazak Božića, a iza one posljednje mora svakako biti prikazano rođenje malog Isusa. Na taj način djeci možemo približiti Božić i objasniti im na njima prigodan način što Advent predstavlja u životu svakog kršćanina.
BDM od Čudotvorne medaljice
Danas se slavi blagdan ukazanja Bezgrješne Djevice Marije sv. Katarini Labouré. Zbilo se to 27. studenoga 1830. u Parizu, u kapeli kuće matice Kćeri kršćanske ljubavi. Od ukazanja potječe čudesna medaljica Bezgrešne Djevice Marije, a odatle i ime tom blagdanu kojeg je 23. srpnja 1894. odobrio papa Leon XIII.
Za tu je medaljicu rečeno “Oni koji je nose primit će velike milosti.” Prema svetičinoj viziji na medaljici treba pisati: “O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo.” Taj natpis teče iznad Gospinog lika, a na drugoj strani medaljice nalazi se križ sa slovom M, te prikazi Srca Isusa Krista i Srca BDM, a oko svega je vijenac od 12 zvijezda.
Čudotvorna medaljica
Sve što je doživjela ispričala je sestra Katarina u ispovjedaonici svome ispovjedniku g. Aladelu. Osobito ono: “Daj napraviti medaljicu po ovom uzorku”. Ispovjednik g. Aladel je izjavio: “Priznajem da sam sve to držao golom prijevarom njezine pobožne mašte”. Ali Katarina mu se ponovno i uporno obraćala. On ju je znao primati s podsmijehom. Čak ju je ponižavao. Kasnije se ipak predomislio. Katarina je dala toliko dokaza o svojoj iskrenosti da se je bojao i nadalje protiviti, u strahu da se ne protivi samoj Majci Božjoj. Čitavu stvar je povjerio pariškom nadbiskupu. Nadbiskup mu je odgovorio da u svemu tome nema ništa protiv vjere te da će biti suglasni i Crkva i vjernici ako dade napraviti medaljicu. On vidi u tome samo sredstvo za štovanje Majke Božje. Prvu medaljicu želi imati baš on, nadbiskup sam. Nastavi čitati “BDM od Čudotvorne medaljice – Čudotvorna medaljica”
Prvi dio crkvene ili liturgijske godine zove se Božićno doba. Središte tog vremena je blagdan Isusova rođenja, Božić. Priprava za blagdan Božića zove se Advent ili Došašće.
Samo značenje riječi advent dolazi iz latinske riječi „ advenire „ što znači „ dolazak „. Čekamo dakle, dolazak Isusa Krista u naš svijet.
Biskup Perpetuus iz Toursa 490. godine službeno je proglasio Došašće pokorničkim vremenom u franačkoj crkvi naređujući tri dana posta svakog tjedna od 11. studenog, blagdana svetog Martina, do Božića. Ovo četrdesetodnevno vrijeme posta, slično korizmi, originalno se nazivalo – Četrdesetodnevni post Svetog Martina. Čitanja prilikom euharistijskog slavlja uzimala su se iz korizmenog vremena. Nastavi čitati “Advent ili Došašće”
Došašće ili advent
Došašće ili advent razdoblje je u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. Počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca, na Badnjak.
Adventsko vrijeme mnoge od nas podsjeća na djetinjstvo, ali ono nije samo slatka nostalgija, već je i očekivanje novoga, boljega početka.
Adventska svijeća
Obično se počinje paliti oko 1. prosinca no točan datum ovdje nije strogo određen. Na njoj su crticama i brojevima označeni, jedan ispod drugoga, dani do Božića, a svakog od tih dana ona pomalo dogorijeva te nas na taj način podsjeća na to da se Kristovo rođenje približava. Pali je se svaku večer i ona gori dok se obitelj okuplja za stolom na zajedničkoj večeri. Vjeruje se kako se i ovaj običaj prvi put javlja u Njemačkoj, a kasnije se proširio diljem svijeta, u sve zemlje gdje je kršćanstvo prisutno kao vjera.
Smiješak je svjetlo što proviruje na prozor tvoga lica i ljudima poručuje da je srce kod kuće.
Smiješi se!
Marija
Svjedočanstva & Vjera 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.