SV. ĆIRIL I METOD – SLUŽBA ČITANJA

SV. ĆIRIL I METOD – SLUŽBA ČITANJA

POZIVNIK

R. Otvori, Gospodine, usne moje.
O. I usta će moja navješćivati hvalu tvoju.

Ps 100 (99). Poziv na Božju hvalu

Ant. Dođite, poklonimo se Kristu, prvaku pastira.

Kliči Gospodinu, sva zemljo! *
Služite Gospodinu u veselju!
Pred lice mu dođite *
s radosnim klicanjem!

Znajte da je Gospodin Bog: †
on nas stvori, i mi smo njegovi, *
njegov smo narod i ovce paše njegove.

Uđite s hvalama na vrata njegova, †
u dvore njegove s hvalospjevom, *
hvalite ga, ime mu blagoslivljajte!

Jer dobar je Gospodin, †
dovijeka je ljubav njegova, *
od koljena do koljena vjernost njegova.

Ant. Dođite, poklonimo se Kristu, prvaku pastira.

HIMAN

Slavite, vjerni, Božja dva junaka,
Što Bog im sjajni rajski prijesto poda,
Dva neumorna divna apostola
Slavenskoga roda.

Združila ista ljubav tu je braću,
Iz pustinje ih vukla žudnja ista:
Vječnu da sreću mnogima donesu
Vjerom u Krista.

Bugari, Česi, Moravljani k tome
Primaju od njih višnje svjetlo milo,
Narode mlade hitro oni vode
Crkvi u krilo.

Blaženi sveci s krunom zasluženom,
Nek plač vas naš i molitva nam gane:
Čuvajte dare predane namm od vas
U davne dane.

Vijekom nek sjaju svjetlom prave vjere
Sinova vaših kraji plemeniti,
Ko negda tako sveđer blagoslovom
Rim će im biti.

Ljudskoga roda, Stvoritelju, Spase,
Što blag nam dijeliš dobra prevelika,
Dobroti tvojoj u sve vijeke budi
Hvala i dika. Amen.

PSALMODIJA

Ps 21 (20), 2−8. 14. Zahvala za kralja.

Ant. 1. Anđeo se Gospodnji ukaza Josipu u snu i reče: Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Rodit će Sina, i nadjeni mu ime Isus.

Gospodine, zbog tvoje se moći kralj veseli, *
zbog pomoći tvoje radosno klikće.
Ti mu ispuni želju srca, *
ne odbi molitve usana njegovih.
Ti ga predusrete blagoslovima sretnim, *
na glavu mu krunu stavi od suhoga zlata.
Za život te molio, i ti mu dade *
premnoge dane − za vijeke vjekova.
Pomoću tvojom slava je njegova velika, *
uresio si ga veličanstvom i sjajem.
Ti ga učini blagoslovom za vjekove, *
veseliš ga radošću lica svojega.
Doista, kralj se uzda u Gospodina *
i po dobroti Svevišnjega neće se pokolebati.
Ustaj, Gospodine, u sili svojoj! *
Daj nam da pjesmama slavimo snagu tvoju!

Ant. Anđeo se Gospodnji ukaza Josipu u snu i reče: Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Rodit će Sina, i nadjeni mu ime Isus.

Ps 92 (91). Pohvala Gospodina Stvoritelja

I.

Ant. 2. Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi ahđeo Gospodnji: uze k sebi Mariju, svoju ženu.

Dobro je slaviti Gospodina, *
pjevati imenu tvome, Svevišnji;
naviještati jutrom ljubav tvoju *
i noću vjernost tvoju,
uz harfu od deset žica i liru, *
s pjesmom uz citru.
Obradovao si me djelima svojim, Gospodine, *
kličem zbog djela ruku tvojih.

Kako su silna djela tvoja, Gospodine, *
kako duboki naumi tvoji!
Bezuman čovjek ne spoznaje, *
luđak to ne shvaća.
Sve ako bi bezbošci nicali ko trava, *
i cvali svi što zlo čine,
određeni su za vječnu propast; *
a ti, Gospodine, dovijeka uzvišen ostaješ.

Ant. Kad se Josip probudi oda sna, učini kako mu naredi ahđeo Gospodnji: uze k sebi Mariju, svoju ženu.

II.

Ant. 3. Josip uziđe iz Nazareta u grad Davidov, da se podvrgne popisu zajedno s Marijom.

Doista, dušmani tvoji, Gospodine, †
tvoji će dušmani propasti: *
raspršit će se svi što čine zlo.
Rog si mi digao ko u bivola, *
pomazao me uljem prečistim;
i oko mi s visoka gleda dušmane, *
i uho mirno sluša o onima što na me ustaju.

Ko palma cvate pravednik *
i raste ko cedar libanonski.
Zasađeni u Domu Gospodnjemu, *
cvatu u dvorima Boga našega.
Rod donose i u starosti, *
sočni i puni svježine:
da navijeste kako je pravedan Gospodin, *
Hrid moja, onaj na kome nema nepravde.

Ant. Josip uziđe iz Nazareta u grad Davidov, da se podvrgne popisu zajedno s Marijom.

R. Pravednik će cvasti kao ljiljan.
O. I navijeke će cvasti pred Gospodinom.

SLUŽBA ČITANJA

PRVO ČITANJE: Iz poslanice Titu blaženog Pavla, apostola
(1, 7-11; 2, 1-8)

Apostolova nauka o službama i vlastitostima biskupa

Predragi, nadstojnik kao Božji upravitelj treba da bude besprigovoran: ne samoživ, ne jedljiv, ne vinu sklon, ni nasilju, ni prljavu dobitku, nego gostoljubiv, ljubitelj dobra, razuman, pravedan, svet, uzdržljiv, priljubljen uz vjerodostojnu riječ nauka da može i hrabriti u zdravom nauku i uvjeravati protivnike.
Jer mnogi su nepokorni, praznorječni i zavodnici, ponajpače oni iz obrezanja. Njima treba začepiti usta jer cijele domove prevraćaju naučavajući što ne bi smjeli, i to poradi prljava dobitka.
Ti, naprotiv, govori što se priliči zdravu nauku: starci da budu trijezni, ozbiljni, razumni, zdrave vjere, ljubavi, postojanosti; starice isto tako – vladanja kakvo dolikuje svetima: ne klevetnice, ne ropkinje mnogog vina, nego učiteljice dobra da urazumljuju mlađe neka ljube svoje muževe, djecu, neka budu razumne, čiste, kućevne, dobre, podložne svojim muževima da se riječ Božja ne bi pogrđivala.
Mladiće isto tako potiči da budu razumni. U svemu se pokaži uzorom dobrih djela: u poučavanju – nepokvarljivost, ozbiljnost, riječ zdrava, besprigovorna da se onaj nasuprot postidi nemajući o nama reći ništa zlo.

OTPJEV (Usp. Dj 20, 28; 1 Kor 4, 2)

R. Pazite na sve stado u kojem vas Duh Sveti postavi nadglednicima, * da upravljate Crkvu Božju koju Bog sebi steče krvlju svoga Sina.
O. Od upravitelja se traži da budu vjerni. * Da upravljate.

DRUGO ČITANJE: Iz Žitija Konstantinova
(Gl. 18: Denkschriften der kaiserl. Akademie der Wissenschaften 19 |Wien 1870), 246)

Umnoži svoju Crkvu i sjedini sve

Konstantina filozofa snašle su mnoge teškoće te je obolio. A kad je dugo bolovao, ugleda Božju prikazu i stane ovako pjevati: Obradova se duh moj i srce moje, kad mi rekoše: Idemo u dom Gospodnji. I obukao se svečano i tako proveo sav taj dan, veseleći se i govoreći: »Odsada nisam sluga nikakvome caru ni kome drugom na zemlji, već jedino svemogućem Bogu. Nisam bio, ali sam postao i vječno ostajem. Amen.« Slijedećeg dana obukao je sveto monaško ruho i primio novo svjetlo i uzeo ime Ćiril. I u toj je odjeći ostao pedeset dana.
I kad se približio čas da primi pokoj i da se preseli u vječna prebivališta, digao je svoje ruke Bogu i ovako sa suzama molio: »Gospodine Bože moj, koji si stvorio sve vrste anđela i duhovne sile, nebo razapeo i utvrdio zemlju, i sve stvari iz nebitka preveo u bivovanje, koji uvijek uslišavaš one koji vrše tvoju volju, koji se tebe boje i drže se tvojih zapovijedi, usliši moju molitvu i sačuvaj svoje vjerno stado kojemu si na čelo postavio mene nesposobnog i nevrijednog slugu svoga. Oslobodi ga bezbožne i poganske zlobe onih koji hule protiv tebe. Uništi trojezično krivovjerje i umnoži svoju Crkvu i sjedini sve i učini da izabrano ljudstvo bude složno u tvojoj pravoj vjeri i pravom ispovijedanju i u njihova srca udahni riječ svoga nauka. Jer tvoj je dar ako si nas nedostojne uzeo za vjesnike evanđelja Krista tvojega tako da potičemo na dobra djela i radimo što je tebi milo. One koje si mi dao tebi kao tvoje izručujem. Vladaj njima svojom moćnom desnicom i štiti ih svojim krilima da svi hvale i slave tvoje ime, Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.«
I sve je cjelivao svetim cjelovom i rekao: »Blagoslovljen Bog koji nije dao da budem plijen zubi naših ukletih neprijatelja, već je uništio njihovu mrežu i oslobodio nas smrti.« I tako je usnuo u Gospodinu u četrdeset i drugoj godini života.
A apostolik (papa) je svim Grcima koji su bili u Rimu i svim Rimljanima naredio da se okupe sa svijećama i da pjevaju nad njim i da ga pokopaju kako bi pokopali samoga papu. To su i učinili.
Njegov pak brat Metod zamolio je apostolika govoreći: »Mati nas je zaklinjala da onoga koji od nas prvi umre, njegov brat prenese u svoj bratski samostan i da ga ondje ukopa.« Papa je odredio da ga se položi u raku i zabije željeznim čavlima. I tako ga je čekao sedam dana, spreman za put. Rimski biskupi rekli su međutim apostoliku: »Jer je Bog njega koji je proputovao mnogo zemalja doveo ovamo i ovdje primio njegovu dušu, dolikuje da ovdje bude i časno pokopan.« A apostolik je rekao: »Zbog njegove svetosti i ljubavi, protivno rimskom običaju, pokopat ću ga u svom grobu svetoga apostola Petra.«
Njegov je pak brat rekao: »Jer me niste poslušali niti mi ga dali, neka, ako hoćete, počiva u crkvi svetoga Klementa s kojim je i ovamo došao.« Apostolik je naredio da se to učini.
I tako su ga s kovčegom položili u grob, s desne strane oltara u crkvi svetoga Klementa, gdje su se stala događati mnoga čudesa. Kad su Rimljani to vidjeli, još su većma cijenili njegovu svetost. I naslikali su njegov lik nad grobom i dan i noć stali nad njim svjetla paliti, hvaleći Boga koji tako uzvisuje one koji ga slave.

OTPJEV (Ps 89, 20. 21-22: Jr 3. 15)

R. Govorio si pobožnicima svojim: Izabranika iz naroda izdigoh; nađoh Davida, slugu svoga, * svetim ga svojim uljem pomazah, da ruka moja svagda ostane s njime.
O. Dat ću vam pastire po srcu svojemu koji će vas pasti razumno i mudro. * Svetim.

MOLITVA

Bože, ti si po svetoj braći Ćirilu i metodu slavenske narode obasjao svjetlom evanđelja. Daj da srcem prihvatimo tvoj nauk te budemo narod složan u pravoj vjeri i ispovijedanju tvog imena. Po Gospodinu.

ZAKLJUČAK

R. Blagoslivljajmo Gospodina.
O. Bogu hvala.

Oglasi