3108 Sveti Rajmund Noat

Sveti Rajmund Noat, kardinal (1200-1240)
Rajmund, jedan od najslavnijih članova Reda Majke Božje za otkup robova, zvanih mercedarijevci, rodio se g. 1200. u Portellu, kod Barcelone. Zapravo, nije ni bio pravim putem rođen jer mu je majka u porodu umrla, a dijete su iz majčina krila naprosto izvadili; odatle i njegov nadimak “nonnatus”, što znači nerođeni. O njegovoj obitelji ne znamo mnogo. Čini se kao da je bila u rodu s vikontima iz Cardone.
Kad su Rajmundu bile 24 godine, stupio je u Barceloni u red mercedarijevaca. Taj je red tek nekoliko godina ranije osnovao sv. Petar Nolasco, veliki Rajmundov prijatelj. Stupivši među mercedarijevce, Rajmund se svom dušom posvetio oslobađanju i obraćenju španjolskih robova iz ruku Saracena i Maura. Španjolska je tada gotovo sva bila u njihovim rukama. Rajmund se svojim velikim ugledom svestrano zalagao za napredak reda mercedarijevaca pa je zbog toga putovao u Rim.
Po povratku s toga puta Rajmund je prenio polje svoga rada u Alžir. Ondje zbog svoje aktivnosti mnogo pretrpio. Kao talac držan je u zatvoru oko osam mjeseci, podvrgnut u više navrata okrutnim mukama. Svetac je sve to podnio herojskom strpljivošću i ustrajnošću. Da bi mu spriječili naviještanje Evanđelja, Saraceni su mu lokotom zatvorili usta. Prije toga su mu usijanim željezom probušili usta. Unatoč tome on je čudesno nastavio hvaliti Boga, propovijedati, robove sokoliti, a nekršćane na obraćenje pozivati.
Zbog tolike revnosti i neopisive hrabrosti papa Grgur IX. imenovao ga je g. 1239. kardinalom svete Rimske crkve, podijelivši mu kao naslovnu crkvu Sv. Eustahija u Rimu. Htio ga je kao vrsnog suradnika i dobrog savjetnika imati uza se u Rimu. Rajmund se na Papinu želju dao na put, ali Vječnoga grada taj put nije vidio jer je, zahvaćen jakom groznicom, umro na putu u Cardoni, nedaleko od Barcelone, i to 31. kolovoza 1240. Sahranjen je u maloj crkvi Sv. Nikole, koja je brzo pretvorena u njegovo svetište. Ljudi su uvelike hodočastili na njegov grob, preporučivali se njegovu zagovoru, a Bog je na taj zagovor učinio mnogo čudesa, što je svečevu slavu pronijelo po cijeloj Kataloniji pa i dalje.
Papa Aleksandar VII. uvrstio je ime sv. Rajmunda kao sveca u Rimski martirologij, službeni popis svetaca. Zbog okolnosti svečeva rođenja primalje ga zazivaju kao zaštitnika. (kta)

Oglasi

21. NKG – ČETVRTAK – MISNA ČITANJA (I)

XXI. TJEDAN KROZ GODINU – ČETVRTAK
21. NKG (I) – Svagdan

MISNA ČITANJA 
📖
: 1Sol 3,7-13; Ps 90,3-4.12-14.17; Mt 24,42-51

Prvo čitanje: 1Sol 3, 7-13
Dao Gospodin te jedni prema drugima i prema svima obilovali ljubavlju!

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima
Bili smo, braćo, utješeni nad vama, vašom vjerom,
uza svu svoju tjeskobu i nevolju.
Da, sada živimo
kada ste vi postojani u Gospodinu!
I kojom bismo zahvalom mogli Bogu uzvratiti za vas,
za svu radost kojom se zbog vas radujemo
pred Bogom svojim,
dok noću i danju najusrdnije molimo
da vidimo vaše lice
i nadoknadimo manjkavosti vaše vjere?
A sam Bog i Otac naš i Gospodin naš Isus
upravio naš put prema vama!
Vama pak Gospodin dao
te jedni prema drugima i prema svima
rasli i obilovali ljubavlju
kakva je i naša prema vama.
Učvrstio vam srca da budu besprijekorno sveta
pred Bogom i Ocem našim
o Dolasku Gospodina našega Isusa
i svih svetih njegovih s njime.
Riječ Gospodnja. Nastavi čitati

3008 Sveta Margareta Ward

Sveta  Margareta Ward, mučenica († 1588)

Da Margareta Ward nije za katoličku vjeru pretrpjela mučeništvo, pala bi u zaborav i o njoj se gotovo ništa ne bi znalo. Taj zaključak izvodimo iz činjenice da se o njezinu životu prije mučeništva znade veoma malo. Živjela je u XVI. stoljeću, a potjecala je iz Congletona u Cheshiru. Njezina se obitelj ubrajala među najodličnije u Engleskoj. Posljednje je razdoblje života provela u Londonu, u kući plemenite gospođe Whital.
Saznavši jednoga dana da je žrtva progona protiv katolika u Engleskoj postao i svećenik Vilim Watson, kao i za muke kojima je u zatvoru stalno bio izložen, Margareta ga je ondje posjećivala, pružala mu pomoć, tješila ga i bodrila te činila sve što je bilo u njezinoj moći da mu olakša patnje.
Margareta je u samilosti prema tom zatvoreniku zamislila da ga spasi bijegom iz zatvora. To joj je pošlo za rukom, ali je sumnja za taj čin pala na nju sa svim strašnim posljedicama. Zatvorenik se užetom spustio niz prozor, ali je nespretno pao, dok je uže ostalo visjeti na prozoru. Čuvari su odmah posumnjali u Margaretu, koja je zatvorenika posjećivala. Tako ona bi zatvorena.
Dovedena pred suca, nakon nekoliko teških dana provedenih u zatvoru, Margareta je ne samo hrabro priznala svoj čin, nego je i odbila da otkrije skrovište bjegunca Watsona. Hrabru ženu ništa nije moglo slomiti. Ona se za svoje uvjerenje borila kao lavica. Progonitelji su joj obećali pomilovanje, ali uz uvjet da kraljicu Elizabetu zamoli za oproštenje i obeća da će ići na novotarsko kalvinsko bogoslužje.
Margareta je neustrašivo izjavila da kraljicu nema za što moliti za oproštenje jer joj savjest ne predbacuje da ju je ičim povrijedila. A ići na krivovjersko bogoslužje bilo bi posve protivno glasu njezine savjesti. Doista je vrijedna udivljenja neobična hrabrost te žene. Ona se sa svojom vjerom i načelima nije šalila. Bila je dosljedna onome u što je vjerovala.
Margareta Ward se, po primjeru tolikih engleskih katolika iz doba duge Elizabetine vladavine, hrabro uspela na stratište Tyburn te 30. kolovoza 1588. žrtvovala svoj život za katoličku vjeru koje se ni po koju cijenu nije htjela odreći niti je zatajiti. Ona je za svoju vjeru s radošću pošla u smrt. Papa Pio XI. proglasio ju je 15. prosinca 1925. blaženom. a svetom 1970. papa Pavao VI.

Zaštitnica je mučenika i žrtava torture, a njezinim imenom nazvane su mnoge škole i župe u Engleskoj. Uz Margaret Ward Crkva danas slavi još dvije engleske mučenice, svetu Margaret Clitherow (“biser Yorka”) i svetu Anne Line.

21. NKG – SRIJEDA – MISNA ČITANJA (I)

 

Srijeda – Misna čitanja – 21. NKG (a)
📖: 1Sol 2,9-13; Ps 139,7-12b; Mt 23,27-32

Prvo čitanje: 1Sol 2, 9-13

Navješćivali smo vam evanđelje i radili noću i danju.

Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Solunjanima
Sjećate se, braćo, našega truda i napora.
Propovijedali smo vam evanđelje Božje
i radili noću i danju
da ne bismo opteretili koga od vas.
Svjedoci ste vi i Bog kako smo se sveto,
pravedno i besprijekorno vladali prema vama, vjernicima.
Kao što znate, svakoga smo od vas,
kao otac svoju djecu,
poticali, sokolili i zaklinjali
da živite dostojno Boga
koji vas pozva u svoje kraljevstvo i slavu.
Zato eto i mi bez prestanka zahvaljujemo Bogu
što ste, kad od nas primiste Riječ poruke Božje,
primili ne riječ ljudsku,
nego kakva uistinu jest, riječ Božju
koja i djeluje u vama, vjernicima.
Riječ Gospodnja. Nastavi čitati

2908 MUČENIŠTVO SV. IVANA KRSTITELJA – Biblijska misao dana

MUČENIŠTVO SV. IVANA KRSTITELJA, Spomendan

Mk 6, 17-29
Drukčije nije moglo ni biti niti svršiti. Imamo već u Starom zavjetu stalne sukobe kraljeva i proroka, i što više i snažnije odjekuje u javnosti Ivanova i Isusova riječ, to više je uzdrmana ona vladajuća vrhuška. Diktatori redovito odgovaraju političkom i represivnom mjerom i na Isusovu i na Ivanovu pojavu. Prastari je sukob u Izraelu između kralja i proroka, između moći i religije, između službe i istine, između čovjeka i Boga. Svako vrijeme ima svoje ‘kraljeve’, svako vrijeme i svoje ‘proroke’, pa ma kako bila različna tematika raspre, ipak je riječ o vječnome sukobu između Božjega zakona, prava i propisa i ljudske samovolje, tiranije. Nastavi čitati

2908 Mučeništvo Svetog Ivana Krstitelja

Mučeništvo Svetog Ivana Krstitelja
Herod je bio zapovjedio da uhvate Ivana i da ga, svezana u lance, bace u tamnicu, zbog Herodijade, žene svoga brata Filipa, koju bijaše uzeo za ženu, jer mu je Ivan govorio: ‘Nije ti dopušteno imati ženu svoga brata.’ Zato ga je Herodijada zamrzila i htjela ubiti, ali nije mogla. A Herod se bojao Ivana. Znao je da je pravedan i Bogu posvećen čovjek i zato ga je štitio. Kad bi ga slušao, odmah bi se zbunio, ali bi ga ipak rado slušao.
No, dođe zgodan dan, kad Herod o svom rođendanu priredi gozbu svojim velikašima, visokim časnicima i galilejskim prvacima. Uđe Herodijadina kći te je tako plesala da se svidjela Herodu i gostima. Kralj reče djevojci: ‘Išti od mene što god hoćeš, i dat ću ti.’ I zakle joj se: ‘Dat ću ti što god zatražiš od mene, pa bilo to i pol moga kraljevstva.’ Ona iziđe te reče svojoj majci: ‘Što ću tražiti?’ – ‘Glavu Ivana Krstitelja,’ odgovori ona. Vrati se odmah žurno kralju i zatraži: ‘Hoću da mi odmah daš na pladnju glavu Ivana Krstitelja.’ To ražalosti kralja, ali zbog zakletve dane pred gostima ne htjede je odbiti. Kralj odmah pošalje krvnika i naredi mu da donese Ivanovu glavu. Ovaj ode, odrubi mu glavu u tamnici, donese je na pladnju i dade je djevojci, a djevojka svojoj majci. Kad to čuše Ivanovi učenici, dođoše i uzeše njegovo tijelo te ga položiše u grob” (Mk 6,17-29).
Ivan nije živio za samoga sebe i nije umro za samoga sebe. Koliko je ljudi, obremenjenih grijehom, njegov tvrdi i strogi život doveo do obraćenja? Koliko je ljudi njegova nezaslužena smrt ohrabrila u podnošenju kušnja? A mi, odakle nama danas dolazi prilika da vjerno zahvalimo Bogu, ako ne od uspomene sv. Ivana, koji je bio ubijen za pravdu, a to znači za Krista?
Prema Rimskom martirologiju današnji je datum izabran za proslavu mučeništva ili glavosijeka sv. Ivana Krstitelja, jer je na današnji dan po drugi put pronađena časna njegova glava. Ta je glava kasnije bila prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u crkvi Sv. Silvestra ad Campum Martium. Osim sv. Marka, mučeništvo sv. Ivana opisuje sv. Matej i sv. Luka. Ti opisi idu u red najdramatičnijih scena Novoga zavjeta. Nastavi čitati

2808 SV. AUGUSTIN – Večernja molitva

SV. AUGUSTIN – Večernja molitva

Daj mi sebe Gospode, daj mi sebe. Budi uz mene, volim te i ako je moja ljubav preslaba, dozvoli da te volim više. Ja ne mogu mjeriti moju ljubav kako bih znao što je premalo, al’ dozvoli mojoj duši da hita do tvog zagrljaja i da nikada ne bude odbijena sve dok ne bude počivala u tvojoj prisutnosti u tvom skrivenom skrovištu. Samo znam da mi nije dobro kad ti nisu uz mene, kada si izvan mene. Želim te u sebi Gospode. Svo bogatstvo svijeta koje nije od moga Boga ne želim u sebi. Amen.

Sv. Augustin

Nastavi čitati

2808 Najljepše misli svetog Augustina

Najljepše misli  svetog Augustina

  1. Milosrđe je korijen svih drugih dobrih djela
  2. Ljubi grešnika, mrzi grijeh.
  3. Tko pjeva, dvostruko moli.
  4. Bog je beskrajna sfera čije je središte svugdje, a
    periferija nigdje.
  5. Duša se hrani onim što je veseli.
  6. Laskanje je zavođenje lažnom pohvalom.
  7. Čuda se ne događaju u suprotnosti s prirodom, nego
    samo s onim što mi podrazumijevamo pod prirodom.
  8. Prema Bogu ne idemo hodajući, nego ljubeći.
  9. Što su iz radoznalosti saznali, to su iz oholosti izgubili.
  10. U mjeri u kojoj ljubav u tebi raste, raste i tvoja
    ljepota, jer ljubav je ljepota duše.
  11. Milosrđe je korijen svih drugih dobrih djela ~
    Služenja
  12. Ljubi grešnika, mrzi grijeh.
  13. Tko pjeva, dvostruko moli.
  14. Bog je beskrajna sfera čije je središte svugdje, a
    periferija nigdje.
  15. Duša se hrani onim što je veseli.
  16. Laskanje je zavođenje lažnom pohvalom.
  17. Čuda se ne događaju u suprotnosti s prirodom,
    nego samo s onim što mi podrazumijevamo pod
    prirodom.
  18. Prema Bogu ne idemo hodajući, nego ljubeći.
  19. Što su iz radoznalosti saznali, to su iz oholosti izgubili.
  20. U mjeri u kojoj ljubav u tebi raste, raste i tvoja
    ljepota, jer ljubav je ljepota duše.
    Sveti Augustin

2808 Molitve svetog Augustina

Molitve svetog Augustina

Molitva Duhu Svetom

Udahni mi Duha Svetoga kako bi moje misli bile svete; djeluj u meni Duše Sveti kako bi moj rad bio svet; vodi moje srce, o Duše Sveti, kako bih volio ono što je sveto; ojačaj me, Duše Sveti, kako bih obranio sve što je sveto; zaštiti me, Duše Sveti, kako bih i ja mogao uvijek biti svet. Amen.

Gospode Isuse, dozvoli da se upoznam

Gospodine Isuse, dozvoli da se upoznam i poznajem sebe,
I da ne žudim ni za čim osim za Tobom.
Daj da mrzim sebe i volim Tebe.
Dozvoli da radim sve za Tebe.
Dozvoli da ponizim sebe i uzvisim Tebe.
Neka umrem u sebi i živim u Tebi.
Daj da prihvatim štogod se dogodilo kao da je od Tebe.
Daj da zaboravim sebe i slijedim Tebe,
I da uvijek žudim za Tobom,
Daj da poletim iz sebe i nađem spas u Tebi,
Kako bih zaslužio da budem obranjen po Tebi.
Daj mi strah Božji, kako bih strahovao Tebi,
I da budem među onima koji si Ti izabrao.
Neka ne vjerujem sebi, nego neka je svo moje povjerenje u Tebi.
Dozvoli mi da Te budem voljan poslušati,
Budi mi jedina sigurnost u životu,
I dozvoli da budem siromašan zbog Tebe.
Pogledaj me kako bih Te ja mogao voljeti.
Pozovi me kako bih Te mogao vidjeti,
I kako bih se uvijek mogao radovati u Tebi. Amen Nastavi čitati