UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE – Večernja molitva

 

68605_495863520435483_1204912632_nUZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE – Večernja molitva

Neka te po zagovoru naše Nebeske Majke čuva Isus i bude uvijek uz tebe

Želimo vam mirnu i blagoslovljenu noć

 

(Ako ne stigneš moliti iz molitvenika, izmoli: Oče naš, Anđele čuvaru ili koju od dragih molitvi. Na početku i na kraju molitve se prekriži! Zahvali se Bogu za današnji dan.)

Oglasi

Prihvati Mariju u svoj život!

Marija je put kojim je Bog došao k nama:
kroz Mariju smo primili Isusa,
a kroz Isusa ćemo naći put Bogu Ocu.
Put kojim je Bog došao k nama i za nas je najsigurniji put da dospijemo k Bogu:
Marija nam pokazuje Isusa, Isus nam pokazuje Oca!

Kroz Mariju ćeš dospjeti do Isusa, kroz snažnu vjeru do Njegove riječi.
To je iskustvo kršćanstva počevši od proganjane Crkve prvih stoljeća do današnjih dana.
Danas je kod mnogih poljuljana vjera.
Vjeruju u razum, slobodu, napredak,
ali ne više u božanstvo Krista.
No samo je On Put, Istina i Život.
Bez njega nitko ništa ne zna o Bogu, o onostranosti, o vječnom, o svrsi i cilju života. Samo on poznaje Oca.

Ako želiš iskusiti duboku vjeru u Isusa Krista,
moli svakodnavno krunicu.
Tada će Marija i tebi donijeti Gospodina, to joj je naložio Bog.
Ona je Majka Božja, Majka vjere, Majka Crkve.
Ona je i tvoja Majka.
Ako je Marija tvoja majka, zauvijek ćeš imati Boga za Oca. Gospa 00048

Ako poznaješ Boga, našao si prijatelja iznad svih,
ako znaš moliti, Bog te čuje i uslišit će tvoju molbu,
ako se vežeš uz Boga, nitko više neće moći uništiti tvoj život,
ako zaista tražiš Boga, On će ti oprostiti sve tvoje ludosti,
ako nađeš Boga, otkrio si puninu svog života.

Ako nađeš put do Krista i čuješ Božju riječ,
ti ćeš osjetiti Božju blizinu i Bog je tvoj dom.

Krunica ti pokazuje kako je Isus živio,
Krunica je tvoj zajednički put s Kristom,
Vodi te k Ocu, daje ti Duha i snage,
Vodi t na visinama života, na vrhunce radosti i mira,
Pokazuje ti goruće ideale i veličanstvenost vječnog života.

UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE – Propovijedi (A)

vg13 2

Kratko razmišljanje – Jeruzalem čak od 450-te godine svakoga 15 kolovoza slavi svoju godišnju svetkovinu Blaženoj Djevici Mariji, “Majci Božjoj”. Sveta Jelena, majka cara Konstantina je 385-te sagradila Baziliku Groba Isusova na Kalvariji.Naviještenje, Božić, Veliki Petak na Kalvariji i Duhovi su označili i čine pojedine etape ovoga čudesnoga Marijina napretka u životu i poslanju, odnosno Božjem naumu s Njom. Svaki od ovih koraka je dopunio i ojačao Marijino djevičanstvo i Marijino majčinstvo u tolikoj mjeri da nijedno ljudsko stvorenje niti je, niti može dostići toliku slavu koju ima Marija po svome Sinu. Ova čast i slava nadilazi svaku i svu slavu Anđela i Svetaca.
Počeci vjere u Marijino Uznesenje u Crkvi nema jedan točan i određen datum. No, Crkva kroz toliko stoljeća tvrdi da Marijino tijelo je na nebesima ujedinjeno sa slavnim duhom. Ova čast njezina tijela je čin koji upravo razlikuje od nas i kazuje tajnu njezina Uznesenja. Papa Pio XII je 1.XI. 1950. ispunjajući volju, želju i vjeru svih vjernika s biskupima, kao papa, svečano proglasio dogmu da je “Marija Bezgrješna Majka Božja, uvijek Djevica, na koncu svoga ovozemaljskoga života, uzdignuta dušom i tijelom, u nebesku slavu” (Dogmatska bula, Munificentissimus Deus). Doslovce se kaže za razlog ovoga dokumenta i ove dogme vjere: “Jednodušno zajedništvo Biskupa i Crkava danas sjedinjenih sa Apostolskom Stolicom. Ova sveopća vjera i uvjerenje Pastira i vjernika ne bi bila moguća da ovo već nije izraženo na jedan način i u Objavi”. (Objava Božja je za nas Sveto Pismo ili Biblija i, k tome, Usmena Predaja.)
Ne kaže se ovdje u ovom dokumentu da je ili dali je Marija živuća prešla na Nebo ili je, kao i njezin Sin, bila podložna smrti, pa uzdignuta prije nego će ući u slavu nebesku. Marije je Božjim odabirom Začeća po Duhu Svetomu, Djevičanstvu i savršenoj Svetosti mogla biti besmrtna, ali Majka Spasiteljeva, koja je u svemu vjerno slijedila Sina, bez daljnega i u ovom koraku, u smrti, htjela slijediti svoga Sina, da bi mogla kao i On, i kao što ćemo svi mi, napustiti slavno grob i slavnim uskrsnućem pobijediti smrt i grijeh, jednom zauvijek.
Ovdje dolazi ona lijepa tvrdnja iz Hebrejima 2.18: “Da On iskušavan i iskušavanima može pomoći…” Što jednako vrijedi i za Blaženu Djevicu Mariju da je iskušana u svemu i prošla sve što jedno ljudsko biće prolazi – Sedam žalosti i Sedam radosti BDM – pa nas tako mogu i On i Ona razumjeti i pomoći u “ovoj dolini suza”.
Ima jedan simpatičan dokaz, ono narodnim rječnikom rečeno, a to je da Marijin grob, Tijelo, ostaci kao relikvije (moći) se nigdje nisu tražili, pa čak ni spominjali. Sveti Epifanije živi u Palestini i umire 377. godine. Kaže da se Marijino Tijelo nije ni spominjalo nije je moglo biti ikakve primisli da je ovdje na zemlji. Opće vjerovanje je bilo da je na nebesima. Zato odbacuje sve apokrifne (lažne, ne crkvene) spise. Tako će Koncil u Efez (431) potvrditi otu tezu i reći: “Tijelo Blažene Djevice Marije nije podložno bilo raspadljivosti groba: Bog ga je čudesno odnio – uzdigao – prenio na Nebesa u Raj”.
Crkva nema i ne posjeduje ostatke Marijina tijela ili odjeće ili predmeta koji bi, kao kod drugih svetaca, bili relikvije ili “moći”. I ovo je jedan lijepi i veliki dokaz i razlog za razmišljanje i učvršćivanje u vjeri.
Još jedan veliki razlog ovoj dogmi je i naše danas vjerovanje, zdušno štovanje i ispovijedanje vjere i naše današnje ponašanje kao dijela Crkve sa svojim biskupima i Pontifex-om.

vg13 1

Širokobrieška, Jeruzalemska, Nazaretska, uvijek i svuda naša Gospe, moli za nas!

fra Franjo Mabić

Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo – Velika Gospa

Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo

Definicija Bezgrešnog Začeća bila je proglašena u vrijeme kada se rodio moderni svijet (dogmu je proglasio Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, 8. prosinca 1854. g.). Pet godina nakon tog datuma, i šest mjeseci poslije ukazanja marije u Lurdu (1858), kad je ona rekla: „Ja sam bezgrješno Začeće“, Nastavi čitati

Svetac dana – Velika Gospa

Svetac dana – Velika Gospa

Velika Gospa

Danas slavimo Veliku Gospu, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Prema katoličkoj teologiji Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII, 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci, poput svetog Bernarda i svetog Antuna Padovanskoga, kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo, njezinom rođenju za život vječni. Od petoga stoljeća kršćani slave završetak Marijina zemaljskog života zbog njezina posebnog dioništva u životu i djelovanju Isusa, našeg Spasitelja. Marija uzeta tijelom i dušom u nebesku slavu znak je nade Crkvi na putu zemaljskom, kako to ističe današnje Predslovlje: “Danas si na nebo uznio Djevicu Bogorodicu, početak i sliku konačnog savršenstva tvoje Crkve i putokaz nade i utjehe tvome putničkom narodu. Ti nisi dao da trune u grobu ona koja je iz svoga krila rodila utjelovljenog Sina tvoga, začetnika svakog života”.

Hrvatska marijanska prošteništa danas su puna hodočasnika, raspjevana su i osunčana žarom, molitvom i pobožnošću vjernika. Božji narod osjeća da je to dan neizmjerne Marijine slave i zato se veseli s Kristovom majkom i svojom majkom, zaštitnicom i kraljicom. Marijino uznesenje dušom i tijelom kruna je njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrešnog začeća. Uznesenju Blažene Djevice Marije posvećena su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva. Njihov rekordni broj u svim hrvatskim županijama i svim krajevima gdje od davnina žive Hrvati (Bosna, Hercegovina, Bačka, Srijem, Boka Kotorska) uvjerljivo svjedoči da su Hrvati doista marijanski narod, prema tome i narod vjere, ufanja i ljubavi. Taj broj i ti podaci govore o ogromnom značaju današnjeg blagdana, ali i o njegovoj omiljenosti u hrvatskom vjerničkom puku (Zagreb-katedrala, Zagreb-Remete, Zagreb-Resnik, Zagreb-Stenjevec, Brezovica kod Zagreba, Jastrebarsko-franjevački samostan, Kupinec kod Jastrebarskog, Pećno u Žumberku, Sošice u Žumberku, Pokupsko, Savski Nart kod Rugvice, Kloštar Ivanić, Samobor-franjevački samostan, Stari Jankovci, Duboševica kod Draža (Baranja), Dragotin kod Trnave, Slavonski Brod-Brodsko Vinogorje, Pakrac, Nova Bukovica, Končanica, Nova Rača, Budrovac kod Đurđevca, Koprivnica-Močile, Molve, Đelekovec, Glogovnica kod Križevaca, Gornja Rijeka, Oroslavje, Tuhelj, Pregrada, Marinci kod Pregrade, Marija Bistrica, Taborsko kod Huma na Sutli, Zajezda kod Budinščine, Zlatar, Bednja, Biškupec kod Varaždina, Varaždin-katedrala, Belica, Sveta Marija, Gora kod Petrinje, Jasenovac, Pešćenica kod Lekenika, Žakanje, Cetingrad, Novigrad na Dobri kod Netretića, Oštarije kod Josipdola, Brinje, Klanac kod Gospića, Senj, Lukovdol kod Vrbovskog, Rijeka-Kosi toranj, Crikvenica, Krk-katedrala, Omišalj na Krku, Rasopasno na Krku, Vrbnik na Krku, Rab, Poreč, Vrh kod Buzeta, Pula-katedrala, Cerovlje, Paz kod Cerovlja, Šišan kod Ližnjana, Pag, Zadar-Belafuža, Dračevac kod Zadra, Bibinje, Škabrnja, Ugljan, Olib, Rava, Mali Iž, Sali na Dugom otoku, Korlat kod Benkovca, Perušić kod Benkovca, Rodaljice kod Benkovca, Stankovci, Vrpolje kod Šibenika, Rogoznica, Bilice, Tribunj, Mirlović kod Unešića, Zlarin, Šepurine na Prviću, Sinj, Kaštel Lukšić, Split-katedrala svetog Duje, Slatine na Čiovu, Žrnovnica kod Splita, Katuni-Kreševo kod Šestanovca, Krug kod Dugog Rata, Klis, Brštanovo kod Klisa, Podgora, Bast kod Baške Vode, Blato na Cetini kod Omiša, Podgrađe kod Omiša, Lokva Rogoznica kod Omiša, Srijane-Gornji Dolac kod Omiša, Svinišće kod Omiša, Dusina kod Vrgorca, Blaca na Braču, Splitska na Braču, Sutivan na Braču, Jelsa na Hvaru, Vis, Velo Selo na Visu, Plina-Stablina kod Ploča, Dubrovnik-Grad, Rožat kod Dubrovnika, Kuna na Pelješcu, Trpanj, Postranje u Župi dubrovačkoj, Koločep, Suđurađ na Šipanu, Goveđari na Mljetu, Tolisa kod Orašja, Koraće kod Bosanskog Broda, Banja Luka-Marija Zvijezda, Ivanjska kod Banje Luke, Dolina kod Bosanske Gradiške, Sokoline kod Kotor Varoša, Sanski Most, Jajce, Breške kod Tuzle, Komušina kod Teslića, Osova kod Žepča, Haljinići kod Kaknja, Dolac kod Travnika, Olovo, Sarajevo-Stup, Kreševo, Uskoplje-Gornji Vakuf, Suho Polje kod Kupresa, Šćit-Rama, Seonica kod Tomislavgrada, Prisoje kod Tomislavgrada, Dračevo kod Čapljine, Goranci kod Mostara, Široki Brijeg, Posušje, Lisice kod Ljubuškog, Gradac kod Neuma, Nevesinje, Trebimlja/Trebinja kod Ravnog, Apatin, Bikovo kod Subotice, Bečej, Bajša kod Bačke Topole, Čelarevo kod Bačke Palanke, Titel, Bač-franjevački samostan, Zemun, Perast kod Kotora-Gospa od Škrpjela).

VELIKA GOSPA U JASKANSKOM KRAJU

Samostanska crkva u Jastrebarskom

U našem gradu i u jaskanskom kraju postoje mnoge crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji, a neke su posvećene baš Marijom Uznesenju. Iako je jaskanska samostanska crkva prije svega poznata po glasovitom škapularskom poštenju i proslavi blagdana Majke Božje Karmelske (s oltarom u pobočnoj kapeli, postavljenim oko 1755), ona je posvećena baš Uznesenju Blažene Djevice Marije. Franjevački samostan, od davnine omiljen kod žitelja Jaske i okolice, barokna je građevina s početka 18. stoljeća, s arkadama i sunčanom urom iz 1845, s crkvom Marijina Uznesenja, dovršenom 1740, zvonikom iz 1733, baroknim inventarom, vrijednim oltarima, slikama, kipovima i propovjedaonicom. Posebno se ističe dominikanska jezgra gotičkih profila, masivna struktura zidova pokrivena slojevima fresaka. Samostan spada u prvu kategoriju spomenika kulture u Hrvatskoj. Za obnovu samostana i dovođenje franjevaca zaslužan je ban Toma Erdödy koji se prije bitke kod Siska (1593) zavjetovao da će u slučaju pobjede obnoviti samostan i sagraditi Majci Božjoj crkvu. Glavni, mramorni oltar, posvećen Uznesenju Majke Božje, izradio je klesar i kipar Ivan de Rossi iz Gorice, a postavljen je u svetištu 1734.

Župna crkva u Kupincu

Stara i vrijedna svakako je i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kupincu. Kupinec se prvi put spominje 1520, a župa se prvi put spominje 1574. Drvena crkva spominje se 1622, a nova crkva na njezinom mjestu 1633. Zidana barokna crkva sagrađena je 1680, kad se ponovo spominje i župa. Crkva pripada tipu crkava nazvanom “slatkogorski tip”, po crkvi u Sladkoj Gori (Slovenija). Njezin interijer je bogato oblikovan i prostorno razveden, u središnjem dijelu je natkriven kupolom, osvijetljenom iz lanterne, a svetište je natkriveno češkim svodom, prema zamisli znamenitih čeških graditelja Dientzenhofera. Crkva je obnovljena 1846, a 1860. dobila je novi zvonik. Iste je godine ponovo oslikana. U apsidi svetišta prikazano je Uznesenje Blažene Djevice Marije, u tri kružna uokvirena polja. Od starijeg inventara sačuvana je propovjedaonica s rokoko ukrasima te orgulje iz 1752, obnovljene 1879. U crkvi se nalaze vrijedni klasicistički kipovi i ornamentika. Ponovo je obnovljena 1926. Kupinečkom župom donedavno je, više od 4 desetljeća, upravljao naš župljanin, velečasni Juraj Tomec, rodom iz Donje Reke.

Grkokatolička župna crkva u Pećnu i rmokatolička kapela u Sošicama

Uznesenju Majke Božje posvećena je i grkokatolička župna crkva u Pećnu, sagrađena 1824. Župa Pećno spominje se 1764. Uskoci su na ovo područje došli u prvoj seobi, 1530. i 1531. To je jedna od najstarijih župa na Žumberku, a krajem tridesetih godina imala je oko 1000 vjernika Potpuno je obnovljena u razdoblju od 1955. do 1958. Danas župom upravlja otac Nenad Krajačić, grkokatolički župnik u Pribiću. Iako su sela te župe uglavnom opustjela, na Veliku Gospu se u Pećnu svake godine okupi veliki broj vjernika iz mnogih naselja Žumberka, jasknaskog kraja i Lijepe naše.

Zanimljivo je da se i uz grkokatoličku župnu crkvu svetog Petra i Pavla u Sošicama nalazi rimokatolička kapela Uznesenja Marijinog iz 17. stoljeća, što svjedoči o crkvenom jedinstvu i međusobnoj ljubavi.

Slika: Velika Gospa

Slika: Velika Gospa

Slika: Velika Gospa

Slika: Velika Gospa

Slika: Velika Gospa

Slika: Velika Gospa-župna crkva u Kupincu

Slika: Velika Gospa-župna crkva u Pećnu

Slika: Velika Gospa-župna crkva u Pregradi

Slika: Velika Gospa-župna crkva u Rijeci

Slika: Velika Gospa-franjevački samostan i crkva u Jastrebarskom

Slika: Velika Gospa-katedrala u Varaždinu