VELIKA SUBOTA – VEČERNJA MOLITVA

VELIKI TJEDAN – SUBOTA
VEČERNJA MOLITVA

Ostani nekoliko trenutaka u tišini i posvijesti si… Isus je bio mučen, razapet, umro i pokopan radi tebe i mene… Iz ljubavi prema tebi i meni… Grob nije zadnja stanica života… Ako umremo s Njim, On će razbiti okove groba i smrti i uvesti nas u puninu Života! Bez Njega grob ostaje zatvoren. Zauvijek. Hoćeš živjeti? Stvarno živjeti? Ma odluči se već jednom za Uskrslog potpuno i živi!!

laku i mirnu noć od vaših admina

Oglasi

Donosim ti Uskrs

Donosim ti Uskrs
Noćas rušim nemir u dušama onih koji su daleko od Oca mojega.
Noćas donosim mir tu gdje je nemir.
Noćas donosim radost tu gdje je žalost.
Noćas donosim utjehu tu gdje je patnja.
Noćas donosim smisao tvojem križu.
Noćas donosim ljubav tu gdje je mržnja.
Noćas donosim pravdu tu gdje je nepravda.
Noćas donosim život i pobjeđujem smrt.
Noćas donosim Uskrs u tvojem srcu.
Samo mi vjeruj…♥

Isus

 

VELIKA SUBOTA – Vjeronauk – Kako s djecom razgovarati o Uskrsu?

pisaNICEKako s djecom razgovarati o Uskrsu?

Ono što najviše uveseljava djecu kad je Uskrs u pitanju su zečići, šarene pisanice i košarice te čokoladne poslastice. No, bit će i onih koji će vrlo direktno postavljati pitanja o tome zašto je Isus bio kažnjen i morao umrijeti.
Teško je djeci objasniti pojmove kao što su uskrsnuće, spas od grijeha ili vječni život, jer to su stvari koje i mnogi odrasli ponekad ne mogu do kraja shvatiti. Djeca nas o tome neće ni pitati, ali će ih zasigurno zanimati zašto je Isus morao umrijeti, ako je bio dobar.

“Zašto su ubili Isusa?”

Djeca znaju da je Isus bio dobar, oni uče na vjeronauku da je volio ljude, osobito djecu, da im je pomagao, da ih je učio i liječio. Stoga im neće biti jasno, zašto su ga oni izdali, mučili, ponižavali i ubili. Djeca su prilično osjetljiva na nepravdu, a situaciju u kojoj je netko dobar morao biti kažnjen, mogli bi shvatiti upravo tako. Nastavi čitati

BLAGOSLOV JELA

BLAGOSLOV JELA

Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz najznačajniji kršćanski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, prema crkvi, stoga, hita sva sila ljudi koji u svojim košarama nose jelo: jaja, kruh, pecivo, šunku, luk… Nose jelo na uskrsni blagoslov!
Kao i u svim drugim prilikama i tu ima pretjerivanja: jedni se trude pokazati sve što imaju pa jedva tegle košare, teže od njih samih… Drugi, pak, nose košarice u koje stane tek po jedna pisanica… Ipak, svima je stalo da za uskrsni doručak imaju blagoslovljeno jelo. Nastavi čitati

VELIKA SUBOTA

 

VELIKA SUBOTA
je kršćanski blagdan. Slavi se u dan prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje.

To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina.

Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku Subotu karakteristično Vazmeno bdjenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Upravo tim bdjenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.

Također je običaj da se u Vazmenoj noći u zajedništvo Crkve prime katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske inicijacije. Sakramenti kršćanske inicijacije jesu krštenje, Euharistija i potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca kojeg je blagoslovio na Vazmenom bdijenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća. Prikladno je da đakon ili svećenik pjeva hvalospjev uskrsnoj svijeći koja predstavlja Isusa Krista. U tom hvalospjevu, svećenik moli Gospodina da ova svijeća razgoni mrak te noći. Evo nekoliko redaka iz hvalospjeva:

I vas molim zato, braćo i sestre, okupljene oko divnoga ovog svjetla, sa mnom zajedno zazovite milosrđe svemogućega Boga. On me bez mojih zasluga ubrojio među svoje levite, nek mi da svoga svjetla, da otpjevam hvalospjev ovoj svijeći.

Ova noć i danas Kristove vjerne po svem svijetu oslobađa od bijede grijeha i opačina svijeta, a vraća milosti i pridružuje svetima. Ovo je noć kad je Krist raskinuo okove smrti i kao pobjednik od mrtvih ustao.

Plamen ovaj jutarnja zatekla Danica. Danica koja ne zna zalaza, a to je Krist Uskrsli, povratnik od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vijekova.

29.03.2015

Velika subota i Vazmeno bdijenje

Vazmeno, sveto trodnevlje je »prepuno kontrasta, suprotstavljenosti, tamnih kolorita koji su prožeti svijetlim točkama, kao što to na Veliku subotu pokazuje ogoljeli oltar i ozbiljnost suočena sa smrću te Psalam 23. koji govori o podizanju nadvratnika, kako bi ušao Kralj slave, što jasno upućuje na uskrsnuće«.  u starini, tijekom dana, Velika subota nije imala posebnu liturgiju, već je to bio »dan strogoga posta i žalovanja«.

Četiri jasno različita dijela ovoga slavlja upućuju na četiri naglaska. Prvi – »lucernarij« ili služba svjetla – veže se uz judeokršćansku praksu paljenja svjetiljke uz blagoslovnu molitvu. »Unoseći svijeću, upaljenu na novome ognju, u mračnu crkvu, evocira se Kristovo uskrsnuće. Svijeća je ognjeni stup koji je svijetlio Izraelu u njegovu prijelazu«, a uz najstariji rimski običaj da se uskrsna svijeća pali na svjetlu koje se čuva od Velikoga petka, »u 8. st. i nadalje, izvan Rima, svjetlo se uzima s nekoga drugog svjetla, vatre (poglavito u Galiji i Irskoj)«. Zato danas imamo i obred blagoslova vatre, ali i ukrašavanja svijeće: »Na svijeći je označen križ, tekuća godina te slova alfa i omega, kao znakovi početka i završetka.« Potom se u »potpuno mračnu crkvu unosi se simbol Krista-svjetla, čiji su dionici i vjernici koji pale svoje svijeće«. No, ono što je u tom dijelu obreda vjernicima zacijelo najdojmljivije sigurno je hvalospjev uskrsnoj svijeći – »Exultet«. Kroz povijest tekst se mijenjao, a sadašnji tekst vuče podrijetlo iz Galije (»Nek usklikne sad nebesko mnoštvo anđela…«), ali je pod snažnim utjecajem Ambrozijeva stila

U drugome dijelu obreda – liturgiji Božje riječi : »Ritmičnost čitanja i psalama na dojmljiv način zahvaća cjelovitost povijesti spasenja do Uskrsnuća. Bilo bi dobro uključiti sva predložena čitanja, ali – ako se izabiru – nipošto se ne smije ispustiti čitanje o prijelazu izabranoga naroda preko Crvenoga mora, jer je u njemu sadržana slika Kristova prijelaza (pashe) iz smrti u život. Za vrijeme pjevanja Slave događa se svjetlosni ‘prasak’, praćen i zvučnim ekvivalentom zvonjave i svečanim pjevanjem uskrsnoga usklika ‘aleluja’ koji je tijekom korizme bio dokinut«, pa je jasno da je Aleluja »sastavni dio« obreda, a neki taj »poklik nazivaju i zaručničkom pjesmom vazmene noći. U tome prolomu svjetla i zvuka postiže se posebnost ozračja sakramentalnoga slavlja inicijacije u kojemu Crkva kao majka rađa novu djecu snagom Duha Svetoga«.

Ta je noć ujedno i povlašteno i najizvrsnije vrijeme za slavlje inicijacije i obred krštenja. Pri blagoslovu krsne vode svećenik jedanput ili triput uranja uskrsnu svijeću u vodu, uz molitvu da siđe Duh Sveti. U krsnome dijelu nalazi se i obnova krsnih obećanja, odricanje od zla i ispovijed vjere. Taj dio kasnije nadopunjuje škropljenje blagoslovljenom vodom uz krsnu pjesmu. Taj dio bdjenja završava molitvom vjernika.

Zatim se preporučuje da odrasli novokrštenici za pripremu darova na oltar donesu kruh i vino. »Čitava euharistija bdjenja sadrži: posebnost navještaja Gospodinove smrti, radosno slavljenje uskrsnuća i iščekivanje njegova drugog dolaska- Vazmeni govor stapa ljudska iskustva u životni sok izričaja čežnje za istinom koja je sposobna pomaknuti grobni kamen. Vazam se hrani tamom, ali živi od svjetla.«

Ivan Šaško

Veliki tjedan – Subota

Veliki tjedan – Subota

U ovoj subotnjoj tišini odjekuju Isusove riječi koje je izgovorio u zadnjim trenutcima svoga života koje je proveo ne križu. Svaki je evanđelist s puno truda i osjećaja ispisivao svoje izvješće o Isusovoj muci. Ta izvješća su najvažniji dio njihovih evanđelja i stoga zauzimaju i najviše prostora u njihovim knjigama.

Danas, kada je mirno na Kalvariji, želimo posebno posvijestiti i doživjeti posljednje Isusove riječi koje je Isus izgovorio viseći na križu, a zapisao ih je sv. Luka. On je puno slušao i čuo o Isusu od blažene djevice Marije. Ona je najsnažnije suosjećala sa svojim sinom u tim zadnjim trenutcima njegova života. Pratila ga je do kraja i najbolje čula što je govorio kad je bio na križu. Stoga ne čudi da nam sv. Luka jedini donosi neke Isusove riječi koje je izgovorio u tim zadnjim trenutcima svoga života. Nastavi čitati

Velika subota

Velika subota

Velika subota je dan tišine i molitve. Vjernici posjećuju posebno uređene Božje grobove u crkvama i kapelama. Ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje, a u subotu navečer slavi se svečanim obredom vazmeno bdjenje (sveta ili velika noć), početak uskrsnog slavlja. Crkveni smisao cijelog slavlja prekrasno je iskazan u vazmenom hvalospjevu koji veliča Kristovo djelo otkupljenja u otajstvu uskrsnuća. To je hvalospjev „Kristu uskrslom, povratniku od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vjekova“.

 

VELIKA SUBOTA – JUTARNJA MOLITVA

VELIKI TJEDAN – SUBOTA
JUTARNJA MOLITVA

Gospodine, kao nemoćno biće živim na ovom svijetu, pritisnuta sa svih  strana prilikama koje mogu prihvatiti ali ne mogu promijeniti. Izložena  olujama života i ljudima stojim kao mali uplašeni vrabac na krovu. Isuse, tebi se utječem, Ti si moja  jedina pomoć i zaštita, ispuni moju prazninu. Reci mojoj duši: Ne boj se, jer ja sam tu i ništa ti se neće desiti.
Ja sam moćniji od svega i mogu ispuniti tvoju dušu svjetlom svoga uskrsnuća koja će razbiti tamu tvoga bića.
Hvala Ti, Isuse, što zbog mene ležiš u grobu da mi pokloniš novi život.

VELIKA SUBOTA – MISNA ČITANJA (B)

VELIKA SUBOTA – VAZMENO BDJENJE (B)
MISNA ČITANJA

📖: SZ: Post 1,1–2,2 (ili 1,1.26-31a); Post 22,1-18 (ili 22,1-2. 9a.10-13.15-18); Izl 14,15–15,1a; Iz 54,5-14; Iz 55,1-11; Bar 3,9-15.32–4,4; Ez 36,16-17a.18-28; NZ: Rim 6,3-11; Ps 118,1-2.16ab-17.22-23; Mk 16, 1-7

Prvo čitanje: Post 1,1-2,2
Vidje Bog sve što je učinio: bijaše vrlo dobro.

 Početak Knjige Postanka

 U početku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Božji lebdio je nad vodama.
 I reče Bog: »Neka bude svjetlost!« I bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame. Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva noć. Tako bude večer, pa jutro – dan prvi.
 I reče Bog: »Neka bude svod posred voda da dijeli vode od voda!« I bi tako. Bog načini svod i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom. A svod prozva Bog nebo. Tako bude večer, pa jutro – dan drugi.
 I reče Bog: »Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto i neka se pokaže kopno!« I bi tako. Kopno prozva Bog zemlja, a skupljene vode mora. I vidje Bog da je dobro. I reče Bog: »Neka proklija zemlja zelenilom – travom sjemenitom, stablima plodonosnim, koja, svako prema svojoj vrsti, na zemlji donose plod što u sebi nosi svoje sjeme.« I bi tako. I nikne iz zemlje zelena trava što se sjemeni, svaka prema svojoj vrsti, i stabla koja rode plodovima što u sebi nose svoje sjeme, svako prema svojoj vrsti. I vidje Bog da je dobro. Tako bude večer, pa jutro – dan treći.
 I reče Bog: »Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, i neka svijetle na svodu nebeskom i rasvjetljuju zemlju!« I bi tako. I načini Bog dva velika svjetlila – veće da vlada danom, manje da vlada noću – i zvijezde. I Bog ih postavi na svod nebeski da rasvjetljuju zemlju, da vladaju danom i noću i da rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog da je dobro. Tako bude večer, pa jutro – dan četvrti.
 I reče Bog: »Nek vodom povrvi vreva živih stvorova, i ptice nek nad zemljom polete svodom nebeskim!”« I bi tako. Stvori Bog morske grdosije i svakovrsne žive stvorove što mile i vrve vodom i ptice krilate svake vrste. I vidje Bog da je dobro. I blagoslovi ih govoreći: »Plodite se i množite i napunite vode morske! I ptice neka se namnože na zemlji!« Tako bude večer, pa jutro – dan peti.
 I reče Bog: »Neka zemlja izvede živa bića, svako prema svojoj vrsti: stoku, gmizavce i zvjerad svake vrste!« I bi tako. I stvori Bog svakovrsnu zvjerad, stoku i gmizavce svake vrste. I vidje Bog da je dobro.
 I reče Bog: »Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci – svoj zemlji – i svim gmizavcima što gmižu po zemlji!«
 Na svoju sliku stvori Bog čovjeka,
 na sliku Božju on ga stvori,
 muško i žensko stvori ih.
 I blagoslovi ih Bog i reče im: »Plodite se, i množite, i napčite zemlju i sebi je podložite! Vladajte ribama morskim i pticama nebeskim i svim živim stvorovima što gmižu po zemlji!« I doda Bog: »Evo dajem vam sve bilje što se sjemeni po svoj zemlji i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam bude za hranu! A zvijerima zemaljskim i pticama nebeskim i gmazovima što gmižu po zemlji u kojima je dah života – neka je za hranu sve zeleno bilje!” I bi tako. I vidje Bog sve što je učinio. I bijaše veoma dobro. Tako bude večer, pa jutro – dan šesti.
 Tako bude dovršeno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom. Sedmoga dana pošto Bog dovrši svoje djelo koje učini, sedmoga dana počinu od svega djela koje učini
 Riječ Gospodnja. Nastavi čitati