SVETI BONIFACIJE I BOŽIĆNO DRVCE

SVETI BONIFACIJE I BOŽIĆNO DRVCE

Kada razmišljamo o katoličkom svecu sigurno nemamo u glavi sliku nekoga tko lomi čekiće i neustrašivo maše sjekirom, sveca koji čupa hrastove i obraća pogane. No sveti Bonifacije  je bio upravo takav.

Stoljećima postoji tradicija kićenja božićnih jela i borova, a sigurno ste se mali milijun puta zapitali od kada točno postoji tradicija kićenja i zašto se zapravo kite božićna drvca. Kako piše churchpop, sve je započelo u današnjoj Njemačkoj, kada je sv. Bonificije porazio sljedbeništvo Thora. – Započelo je zapravo s 680. godinom i ulaskom svetog Bonifacija u benediktinski samostan, kojemu je tadašnji papa dao odobrenje naviještanja evanđelja na prostoru današnje Njemačke, čiji je ujedno i svetac-zaštitnik. Bonifacije je putovao po Njemačkoj osnažujući već postojeće kršćanske zajednice i propovijedajući evanđelje onima koji još nisu bili čuli za njega, 

0506 – Sveti Bonifacije

SVETI BONIFACIJE, BISKUP I MUČENIK, APOSTOL NJEMAČKE (+ 754)
Rodio se u Engleskoj kad je ondje kršćanska kultura bila već u punom cvatu. Odgojen je u benediktinskim samostanima Exeteru i Nurslingu, u kraljevini Wesex. Benediktinski samostani bili su tada glavna žarišta europske kulture. Odgoj je djelovao na mladoga Winfrida tako da je i sam postao benediktinac. U zreloj dobi odlučuje se za misije na europskom tlu među Germanima u današnjoj Njemačkoj. Bilo je to g. 716. Kasnije dobiva pismenu punomoć za misioniranje Germana od samoga pape Grgura II. U tom dokumentu piše: “Gospodin je došao da oganj donese na zemlju. Taj spasonosni oganj gori u tebi. Mi ti naređujemo da s njime pođeš k narodima koji su još zarobljeni zabludom nevjere.” U tome dokumentu Winfrid se prvi put naziva Bonifacijem. Promjena imena u ovom slučaju označivala je najužu pripadnost zajednici rimske Crkve, jer je preuzeo ime jednoga slavnoga mučenika te Crkve. Bonifacije putuje godine 722. opet u Rim i ondje ga sam Papa posvećuje za biskupa i daje mu preporučna pisma na neke germanske vode, od kojih je bio najvažniji Karlo Martel, kasniji slavni pobjednik nad Arapima u bici kod Poitiersa g. 732. i otac dinastije Karlovića, koja će u Karlu Velikom obnoviti Zapadno Rimsko Carstvo i stvoriti temelje jedne kršćanski ujedinjene Europe.