Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
Trinaesto stoljeće jest doba kad je katolička Europa na putu svoga duhovnog razvitka pod vodstvom Crkve došla do svoga zenita: to je, ne samo zlatno doba skolastike, katedrala i prvih europskih sveučilišta, nego i doba osnutka više novih prosjačkih redova, koji su u svoje doba pomogli obnoviti Crkvu, a još i danas blagotvorno djeluju na širenju Kristova kraljevstva u svijetu. Ti novi redovi nastali u 13. stoljeću jesu: dominikanci, franjevci, karmelićani, augustinci i serviti.
Red servita osnovali su „Sedam svetih utemeljitelja”. Oni su bili bogati kršćanski trgovci u poznatom i naprednom gradu Firenci u talijanskoj pokrajini Toscani. Bili su članovi Velike družbe naše Gospe, koja je od davnina postojala u njihovu gradu. Ali, nakon što su doživjeli jedno nebesko viđenje, napustiše trgovački zanat i svoje obitelji, suvišno bogatstvo razdijeliše siromasima i osnovaše najprije u gradu, a onda 1233. na Monte Senario, brdu 45 km daleko od Firence, zajednicu kojoj su postavili glavnu svrhu: na osobiti način častiti Blaženu Djevicu Mariju. Svoju ustanovu nazvaše: Ordo servorum B. M. Virginis = Red slugu Blažene Djevice Marije, ili kratko: Red servita. Njihov biskup 1239. dade im pravilo svetog Augustina, hiponskog biskupa (+ 430). Za službeno odijelo uzeli su crni habit u čast žalosti Marijinih, a za prvoga starješinu izabrali su između sebe Bonfilija Monaldi. Novi red odobrilo je više papa: Inocent IV. (1249), Aleksandar IV. (1256), Nikola IV. (1290), a na osobiti način Benedikt XI. bulom Dum levamus od 11. veljače 1304, još za života jednoga od osnivača, Aleksija Falconieri (+ 1310).
Sva sedmorica utemeljitelja nakon smrti bila su sahranjivana u njihovoj prvoj crkvi na brdu Senario, gdje im se iskazivalo trajno štovanje. Nakon dugog postupka konačno ih je Leon XIII. 15. siječnja 1888. svečano proglasio svetima. Evo njihovih imena: sveti Bonfilije, sveti Bonajunkto, sveti Manet, sveti Amadije, sveti Ugučo, sveti Sosten i sveti Aleksije. U prigodi proslave 700. obljetnice osnutka reda Marijinih servita 1933. na Monte Senario sagrađena je nova kapela i u nju su u zajedničku raku preneseni posmrtni ostaci svih sedam svetih utemeljitelja.
Red servita, koji je tijekom vremena dobio i drugi, ženski i treći, svjetovni red, mantelate, raširio se po svijetu, prvenstveno po Italiji, gdje je ostao popularan do danas. Uz širenje Marijina štovanja istakao se i na kulturnom i socijalnom polju. Zborna molitva misnog obrasca u čast današnjih svetaca ističe Marijino čašćenje: Gospodine, daj da budemo pobožni kao sveta braća koja su tako odano častila svetu Bogorodicu i narod k tebi privodila.
Danas slavimo sedmoricu svetih utemeljitelja Reda Marijinih slugu ili servita, prosjačkog reda osnovanog 1233, znamenitog po osobitom štovanju Blažene Djevice Marije. Bili su to ugledni firentinski građani Buonfiglio dei Monaldi (sveti Bonfilio), Giovanni di Buonagiunta (sveti Bonagiunta), Amadeus degli Amidei (Bartolomeo, sveti Amadio), Ricovero dei Lippi-Ugguccioni (Ugo, sveti Uguccione), Benedetto dell’ Antella (sveti Manetto), Gherardino di Sostegno (Gherardino, sveti Sostegno) i Alessio de’ Falconieri (sveti Alessio). Svi su oni pripadali moćnom cehu trgovaca, koji je znatno utjecao na gospodarski, kulturni i vjerski život Firence. Putujući Italijom, Francuskom i Flandrijom, vidjeli su bujan procvat kršćanstva, ali i mnoge krivovjerne sljedbe, sukobe i rascjep među vjernicima. Potaknuti Duhom Svetim, tih sedam pobožnih trgovaca odlučilo je 1233. slijediti siromašnog i raspetog Krista te živjeti u siromaštvu i pokori. Prema predaji, na blagdan Velike Gospe ukazala im se Marija, pozvala ih da napuste svijet i posvete se vječnim pitanjima.
Svjedočanstva & Vjera 