Donosim ti Uskrs

Donosim ti Uskrs
Noćas rušim nemir u dušama onih koji su daleko od Oca mojega.
Noćas donosim mir tu gdje je nemir.
Noćas donosim radost tu gdje je žalost.
Noćas donosim utjehu tu gdje je patnja.
Noćas donosim smisao tvojem križu.
Noćas donosim ljubav tu gdje je mržnja.
Noćas donosim pravdu tu gdje je nepravda.
Noćas donosim život i pobjeđujem smrt.
Noćas donosim Uskrs u tvojem srcu.
Samo mi vjeruj…♥

Isus

 

VELIKA SUBOTA – VEČERNJA MOLITVA

VELIKI TJEDAN – SUBOTA

VEČERNJA MOLITVA

Ostani nekoliko trenutaka u tišini i posvijesti si… Isus je bio mučen, razapet, umro i pokopan radi tebe i mene… Iz ljubavi prema tebi i meni… Grob nije zadnja stanica života… Ako umremo s Njim, On će razbiti okove groba i smrti i uvesti nas u puninu Života! Bez Njega grob ostaje zatvoren. Zauvijek. Hoćeš živjeti? Stvarno živjeti? Ma odluči se već jednom za Uskrslog potpuno i živi!!

laku i mirnu noć od vaših admina

VELIKA SUBOTA – Vjeronauk – Kako s djecom razgovarati o Uskrsu?

pisaNICEKako s djecom razgovarati o Uskrsu?

Ono što najviše uveseljava djecu kad je Uskrs u pitanju su zečići, šarene pisanice i košarice te čokoladne poslastice. No, bit će i onih koji će vrlo direktno postavljati pitanja o tome zašto je Isus bio kažnjen i morao umrijeti.
Teško je djeci objasniti pojmove kao što su uskrsnuće, spas od grijeha ili vječni život, jer to su stvari koje i mnogi odrasli ponekad ne mogu do kraja shvatiti. Djeca nas o tome neće ni pitati, ali će ih zasigurno zanimati zašto je Isus morao umrijeti, ako je bio dobar.

“Zašto su ubili Isusa?”

Djeca znaju da je Isus bio dobar, oni uče na vjeronauku da je volio ljude, osobito djecu, da im je pomagao, da ih je učio i liječio. Stoga im neće biti jasno, zašto su ga oni izdali, mučili, ponižavali i ubili. Djeca su prilično osjetljiva na nepravdu, a situaciju u kojoj je netko dobar morao biti kažnjen, mogli bi shvatiti upravo tako. Nastavi čitati

VELIKA SUBOTA – VEČERNJA

VELIKI TJEDAN – SUBOTA

VEČERNJA

R. Bože, u pomoć mi priteci.
O. Gospodine, pohiti da mi pomogneš.

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

HIMAN

Ti, vrelo našeg spasenja,
Otkupitelju svijeta sveg,
Nauči svoje vjernike
U križu da je ponos naš!

Ti smrću smrt si svladao,
Životom život stekao,
I kneza smrti lukavog
Zasvagda si pobijedio.

Ti tijelu svome umornom
U grobu dade počinka.
Ti vrata pakla zaključa,
I oslobodi robove.

Sad zdesna Ocu proslavljen
Žrtveni blistaš Jaganjac:
O svrni mili pogled svoj
Na krvlju tvojom oprane.

Daj za tobom da stupamo
Neporočni i radini;
U borbi protiv napasti
Nek križ nas sveti zaštiti.

Sva slava tebi, Isuse,
Sa Ocem, s Duhom Presveteim:
Udijeli nam u vječnost svu
Uživat križa plodove. Amen. Nastavi čitati

BLAGOSLOV JELA

BLAGOSLOV JELA

Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz najznačajniji kršćanski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, prema crkvi, stoga, hita sva sila ljudi koji u svojim košarama nose jelo: jaja, kruh, pecivo, šunku, luk… Nose jelo na uskrsni blagoslov!
Kao i u svim drugim prilikama i tu ima pretjerivanja: jedni se trude pokazati sve što imaju pa jedva tegle košare, teže od njih samih… Drugi, pak, nose košarice u koje stane tek po jedna pisanica… Ipak, svima je stalo da za uskrsni doručak imaju blagoslovljeno jelo. Nastavi čitati

VELIKA SUBOTA

 

VELIKA SUBOTA
je kršćanski blagdan. Slavi se u dan prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje.

To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina.

Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku Subotu karakteristično Vazmeno bdjenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Upravo tim bdjenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.

Također je običaj da se u Vazmenoj noći u zajedništvo Crkve prime katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske inicijacije. Sakramenti kršćanske inicijacije jesu krštenje, Euharistija i potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca kojeg je blagoslovio na Vazmenom bdijenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća. Prikladno je da đakon ili svećenik pjeva hvalospjev uskrsnoj svijeći koja predstavlja Isusa Krista. U tom hvalospjevu, svećenik moli Gospodina da ova svijeća razgoni mrak te noći. Evo nekoliko redaka iz hvalospjeva:

I vas molim zato, braćo i sestre, okupljene oko divnoga ovog svjetla, sa mnom zajedno zazovite milosrđe svemogućega Boga. On me bez mojih zasluga ubrojio među svoje levite, nek mi da svoga svjetla, da otpjevam hvalospjev ovoj svijeći.

Ova noć i danas Kristove vjerne po svem svijetu oslobađa od bijede grijeha i opačina svijeta, a vraća milosti i pridružuje svetima. Ovo je noć kad je Krist raskinuo okove smrti i kao pobjednik od mrtvih ustao.

Plamen ovaj jutarnja zatekla Danica. Danica koja ne zna zalaza, a to je Krist Uskrsli, povratnik od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vijekova.

29.03.2015

Velika subota i Vazmeno bdijenje

Vazmeno, sveto trodnevlje je »prepuno kontrasta, suprotstavljenosti, tamnih kolorita koji su prožeti svijetlim točkama, kao što to na Veliku subotu pokazuje ogoljeli oltar i ozbiljnost suočena sa smrću te Psalam 23. koji govori o podizanju nadvratnika, kako bi ušao Kralj slave, što jasno upućuje na uskrsnuće«.  u starini, tijekom dana, Velika subota nije imala posebnu liturgiju, već je to bio »dan strogoga posta i žalovanja«.

Četiri jasno različita dijela ovoga slavlja upućuju na četiri naglaska. Prvi – »lucernarij« ili služba svjetla – veže se uz judeokršćansku praksu paljenja svjetiljke uz blagoslovnu molitvu. »Unoseći svijeću, upaljenu na novome ognju, u mračnu crkvu, evocira se Kristovo uskrsnuće. Svijeća je ognjeni stup koji je svijetlio Izraelu u njegovu prijelazu«, a uz najstariji rimski običaj da se uskrsna svijeća pali na svjetlu koje se čuva od Velikoga petka, »u 8. st. i nadalje, izvan Rima, svjetlo se uzima s nekoga drugog svjetla, vatre (poglavito u Galiji i Irskoj)«. Zato danas imamo i obred blagoslova vatre, ali i ukrašavanja svijeće: »Na svijeći je označen križ, tekuća godina te slova alfa i omega, kao znakovi početka i završetka.« Potom se u »potpuno mračnu crkvu unosi se simbol Krista-svjetla, čiji su dionici i vjernici koji pale svoje svijeće«. No, ono što je u tom dijelu obreda vjernicima zacijelo najdojmljivije sigurno je hvalospjev uskrsnoj svijeći – »Exultet«. Kroz povijest tekst se mijenjao, a sadašnji tekst vuče podrijetlo iz Galije (»Nek usklikne sad nebesko mnoštvo anđela…«), ali je pod snažnim utjecajem Ambrozijeva stila

U drugome dijelu obreda – liturgiji Božje riječi : »Ritmičnost čitanja i psalama na dojmljiv način zahvaća cjelovitost povijesti spasenja do Uskrsnuća. Bilo bi dobro uključiti sva predložena čitanja, ali – ako se izabiru – nipošto se ne smije ispustiti čitanje o prijelazu izabranoga naroda preko Crvenoga mora, jer je u njemu sadržana slika Kristova prijelaza (pashe) iz smrti u život. Za vrijeme pjevanja Slave događa se svjetlosni ‘prasak’, praćen i zvučnim ekvivalentom zvonjave i svečanim pjevanjem uskrsnoga usklika ‘aleluja’ koji je tijekom korizme bio dokinut«, pa je jasno da je Aleluja »sastavni dio« obreda, a neki taj »poklik nazivaju i zaručničkom pjesmom vazmene noći. U tome prolomu svjetla i zvuka postiže se posebnost ozračja sakramentalnoga slavlja inicijacije u kojemu Crkva kao majka rađa novu djecu snagom Duha Svetoga«.

Ta je noć ujedno i povlašteno i najizvrsnije vrijeme za slavlje inicijacije i obred krštenja. Pri blagoslovu krsne vode svećenik jedanput ili triput uranja uskrsnu svijeću u vodu, uz molitvu da siđe Duh Sveti. U krsnome dijelu nalazi se i obnova krsnih obećanja, odricanje od zla i ispovijed vjere. Taj dio kasnije nadopunjuje škropljenje blagoslovljenom vodom uz krsnu pjesmu. Taj dio bdjenja završava molitvom vjernika.

Zatim se preporučuje da odrasli novokrštenici za pripremu darova na oltar donesu kruh i vino. »Čitava euharistija bdjenja sadrži: posebnost navještaja Gospodinove smrti, radosno slavljenje uskrsnuća i iščekivanje njegova drugog dolaska- Vazmeni govor stapa ljudska iskustva u životni sok izričaja čežnje za istinom koja je sposobna pomaknuti grobni kamen. Vazam se hrani tamom, ali živi od svjetla.«

Ivan Šaško

Veliki tjedan – Subota

Veliki tjedan – Subota

U ovoj subotnjoj tišini odjekuju Isusove riječi koje je izgovorio u zadnjim trenutcima svoga života koje je proveo ne križu. Svaki je evanđelist s puno truda i osjećaja ispisivao svoje izvješće o Isusovoj muci. Ta izvješća su najvažniji dio njihovih evanđelja i stoga zauzimaju i najviše prostora u njihovim knjigama.

Danas, kada je mirno na Kalvariji, želimo posebno posvijestiti i doživjeti posljednje Isusove riječi koje je Isus izgovorio viseći na križu, a zapisao ih je sv. Luka. On je puno slušao i čuo o Isusu od blažene djevice Marije. Ona je najsnažnije suosjećala sa svojim sinom u tim zadnjim trenutcima njegova života. Pratila ga je do kraja i najbolje čula što je govorio kad je bio na križu. Stoga ne čudi da nam sv. Luka jedini donosi neke Isusove riječi koje je izgovorio u tim zadnjim trenutcima svoga života. Nastavi čitati

Velika subota

Velika subota

Zatim ga skinu, zavi ga u platno i položi u grob, izduben u pećini, gdje još nitko nije bio položen.

Danas je Velika subota. Jučer je umro Bog, danas leži u grobu. Zar da ne zastane dah svim stanovnicima neba i zemlje, zar da svako živo biće, životinje, biljke, pa i mrtva priroda, ne osjete da se dogodilo nešto strahovito? Zar je moguće da Bog bude ubijen? Zar je moguće da Bog ovdje među nama ima svoj grob? Zar Boga onda više nema? Ako je Bog umro, onda nemamo više Oca, nemamo više kamo ići, više ne znamo što je lijevo i desno. Više se ne isplati biti ni pravedan, ni pošten, ni čovjekoljubiv. Što se to strahovito dogodilo među nama? Nastavi čitati

Litanije Isusa na Maslinskoj gori

Litanije Isusa na Maslinskoj gori

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.
Isuse, čuj nas.
Isuse, usliši nas.

Isuse, poradi svoje poslušnosti, naučene na Maslinskoj gori, Smiluj nam se!
Isuse, poradi svoga predanja izvojevanog na Maslinskoj gori,
Isuse, poradi svoje ljubavi prema nama neporažene na Maslinskoj gori,
Isuse, poradi svoje spremnosti na patnju prokušane na Maslinskoj gori,
Isuse, poradi svoje dobrote, neograničene na Maslinskoj gori,
Isuse, poradi svoje jakosti sačuvane na Maslinskoj gori,
Isuse, poradi svoje blagosti nepoljuljane na Maslinskoj gori,
Isuse, poradi straha i žalosti u onim časovima,
Isuse, poradi svoga drhtanja i bojazni u onim časovima,
Isuse, poradi svoje molitve na Maslinskoj gori,
Isuse, poradi svoga pada nice,
Isuse, poradi svoje postojanosti u molitvi,
Isuse, poradi svoje nasmrt ražalošćene duše,
Isuse, poradi svoje molbe da te mine čaša muke,
Isuse, poradi napuštenosti od svojih učenika,
Isuse, poradi okrepe koju ti je pružio anđeo,
Isuse, poradi svoga krvavog znoja,
Isuse, poradi tuge u srcu radi mojih grijeha,
Isuse, poradi tjeskobe svoga srca,
Isuse, poradi svoje bogonapuštenosti u mukama na Maslinskoj gori,
Isuse, poradi svoje poslušnosti neshvatljivoj volji Očevoj,
Isuse, poradi svoje nepobjeđene ljubavi prema Ocu,
Isuse na Maslinskoj gori, predmolitelju svih patnika,
Isuse na Maslinskoj gori, napušteniji od svih napuštenih,
Isuse na Maslinskoj gori, zastupniče svih što u strahu zazivaju Boga,
Isuse na Maslinskoj gori, uzore svih napastovanih,
Isuse na Maslinskoj gori, bratski sudioniče u nevolji i očaju cijelog svijeta,
Isuse na Maslinskoj gori, ti koji razumiješ svaku patnju,
Isuse na Maslinskoj gori, ti u kojem svaka napuštenost ima utočište,
Isuse na Maslinskoj gori, koji još ljubiš svakog grešnika,

Od grijeha oplakanih na Maslinskoj gori, Oslobodi nas, Isuse!
On nezahvalnosti prema tvojoj ljubavi,
Od ravnodušnosti prema tvojoj muci,
Od protivljenja tvome prihvaćanju patnje,
Od sumnje u Božju ljubav za vrijeme naših getsemanskih noći,
Od ogorčenosti u našim getsemanskim gorčinama,
Od očaja u trenucima napuštenosti,

Mi grešnici, Tebe molimo, usliši nas!
Daj nam razumijevanja za tvoju muku,
Nauči nas predanju u volju Očevu,
Daj nam svoje ustrajnosti u molitvi,
Udijeli nam razumijevanja za pokoru,
Daj da svoje patnje prepoznamo kao dioništvo u tvojoj muci,
Daj nam svoju snagu i stpljenje u nevoljama i napuštenosti,
Pomozi nam svojom hrabrošću u strahu pred smrću,
Nauči nas svagda bdjeti i moliti s tobom na Maslinskoj gori,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine,
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Gospodine.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Gospodine.

Pomolimo se: Isuse, ovdje među nama prisutni, poradi svetog držanja tvoga bogočovječjeg srca u trenucima patnje na Maslinskoj gori, molimo te, ispuni nam srca kajanjem radi naših grijeha, daj nam da u tvome duhu uzmemo svoj križ i daj da na tvoju ljubav kojom si za nas na Maslinskoj gori započeo svoju muku, uzvratimo zahvalnom ljubavlju. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.