KRUH KOJI SE LOMI

KRUH KOJI SE LOMI

“Učitelju, kako se toliko mnoštvo u pustinji moglo nahraniti s pet ječmenih hljebova i dvije ribice?”
Znaš sinko, hljebovi i ribice bili su samo prilog jelu, a glavno jelo koje ih je nahranilo bila je Isusova ljubav.”

Van iz Crkve!

Van iz Crkve!

Veselo i proždrljivo jato golubova nastanilo se obično u trijemu jedne crkve. Nakon vjenčanja, na veliku radost bezazlenih ptica, pukotine na pločniku napunile bi se rižom koja se baca na mladence. Poneko bi zrno palo čak i preko crkvenoga praga, pa su oduševljeni golubovi ulazili i u crkvu.
Oni koji su ostajali u crkvi za vrijeme nedjeljnih liturgijskih slavlja, privlačili su pozornost vjernika i tako im otežavali pribranost. Ovdje se i ne osvrćemo na ružne »tragove« koje ostavljaju na kipovima svetaca.

2511 – Sveta Katarina – običaji

Sveta Katarina – običaji

Blagdan Svete Katarine (25. studenoga) bio je po pučkom vjerovanju u mnogim krajevima početak Adventa ili Došašća (Sveta Kate kokošica – misec dana do Božića, Sveta Katarina van, do Božića mesec dan), a i vrijeme je to kada se počinju pjevati božićne pjesme. U narodu se popularno naziva i sveta Kate. Od toga dana su zabranjene svadbe i veselja, a u pučkom kalendaru označava zadnji dan jeseni i početak zime (poznata je narodna uzrečica: Sveta Kata – snig na vrata, Sveta Kate – pari k’ ognju gnjate).

2511 – Sveta Katarina Aleksandrijska

Sveta Katarina Aleksandrijska

Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana po svim rimskim provincijama bjes­ni­lo je straš­no progonstvo. Ono je bilo naročito okrutno u Egiptu. Budući da se radilo o jednoj kršćanskoj djevici visokog položaja, veoma inteligentnoj, lijepoj, kako na tijelu tako i na duši, njezino je mučeništvo, što ga je podnijela u Aleksandriji, još više djelovalo na pučku maštu pa se tako o njoj i rodila legenda i to u raznim inačicama. Jedna je od njih i ova: Maksimin Daia, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama na­slijedivši rođaka Galerija, zaljubio se u Katarinu tako jako da je odlučio ras­taviti se od svoje žene te oženiti Katarinu. Mlada ga je kršćanka najodlučnije odbila. On ju je tada suočio s pedesetoricom filozofa s namjerom da je oni uvjere kako Krist, jer je umro na križu, ne može biti Bog. No Katarina, služeći se pre­odlično govorničkom vještinom, a još više dobrim poznavanjem filozofije i teolo­gije, pridobila je na svoju stranu mudrace koji, rasvijetljeni milošću, prionuše uz kršćanstvo. U očima pogana dvostruko poraženi, zadobiše mučeničku krunu jer ih je Maksimin stavio na muke i pogubio. Ne mogavši Maksimin slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti straš­no mučilo: kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No to se mučilo raspalo. Tada je mučenica odvedena izvan grada te joj je odrubljena glava. « Prema toj legen­di anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na Sinaj i ondje ga sahranili. Na tom mjestu podignut je kasnije slavni samostan Sv. Katarine koji postoji još i da­nas.

34. NKG – SRIJEDA – MISNA ČITANJA (II)

XXXIV. TJEDAN KROZ GODINU – SRIJEDA
34. NKG – Svagdan ili: Sv. Katarina Aleksandrijska, djevica i mučenica

MISNA ČITANJA
📖: Otk 15,1-4; Ps 98,1-3b.7-9; Lk 21,12-19

Prvo čitanje: Otk 15, 1-4
Pjevaju pjesmu Mojsijevu i pjesmu Jaganjčevu.

Čitanje Knjige Otkrivenja svetog Ivana apostola
Ja, Ivan, vidjeh drugo znamenje na nebu,veliko i čudesno:
sedam anđela sa sedam zála posljednjih —njima se navršuje gnjev Božji.
I vidjeh kao neko more od prozirca pomiješano s ognjem.
Oni koji pobijediše Zvijeri kip njezini broj imena njezina stoje u moru od prozirca s citrama Božjim u ruci.
Pjevaju pjesmu Mojsija, sluge Božjega,i pjesmu Jaganjčevu:
»Velika su i čudesna djela tvoja, Gospodine, Bože, Svevladaru!
Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju narodâ!
Tko da te se ne boji, Gospodine, tko da ne slavi ime tvoje!
Ti si jedini svet!
I zato svi će narodi doći i klanjati se pred tobom jer se očitovahu pravedna djela tvoja!«
Riječ Gospodnja.