02. NKG – VEČERNJA MOLITVA – b

II. TJEDAN KROZ GODINU – PONEDJELJAK
02. NKG – Svagdan

VEČERNJA MOLITVA

Hvala Ti Bože moj na kraju još jednog dana. Daj mi svijetlo Duha Svetoga, da mogu ukratko vidjeti kako provedoh današnji dan/u tišini ispitaj savjest i izmoli Djelo pokajanja/
Hvala Ti Gospodine za još jedan dan. Hvala za današnji kruh koji si mi dao i za sve čime uzdržavam svoj život. Hvala Ti za svo dobro što si mi danas iskazao, za kušnje kroz koje si me provlačio i za još jedan dan da ga mogu proživjeti Tebi na slavu. Hvala za pomoć koju si mi pri radu i u životu pružao. Hvala za ljude koje susretoh za one s kojima dijelim tegobe proteklog dana, za sve HVALA!

U ruke Tvoje Gospodine predajem duh svoj. Tebi prikazujem svoje spavanje i svaki trenutak ove noći. Molim Te da nada mnom bdiješ, da me štitiš, braniš i čuvaš da mogu u miru odmoriti. Stoga se stavljam u Tvoje Presveto Srce i pod plašt Majke Marije da me ona s tobom pomiri, Tebi preporuči, Tebi izruči. Neka Tvoji sveti anđeli budu uz mene i neka me noćas čuvaju. Udijeli mi Gospodine, mirnu noć i dobar san da se mogu dobro odmoriti i sutra prihvatiti svjesnije i savjesnije Tvoju volju. A Tvoj sveti blagoslov neka me prati. Amen.

Isuse molim Te neka nas anđeli čuvaju i ovu večer,ovu noć…hvala Ti….

1801 – Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska
kraljevna i dominikanska redovnica, u velikoj mjeri vezana je i uz hrvatsku povijest.

Rođena je 27. siječnja 1242. u Klisu kao deveto od desetero djece ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Roditelji su se zavjetovali da će Margaretu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje posvetiti dragom Bogu. Tako je već 1245., prije svoje četvrte godine, povjerena odgoju dominikanki u mađarskom gradu Veszpremu. U 12. godini položila je redovničke zavjete u Budimu, u samostanu što ga je na otoku Nyulak-szigete (Zečji otok), usred Dunava za nju dao sagraditi njezin otac.

Potpuno se posvetila Kristu, asketskom životu, služenju bolesnika i djelima milosrđa. Veliku blagost prema sestrama, kojima je željela služiti i u najneznatnijim stvarima, sjedinila je s nastojanjem da uspostavi mir i s neslomivom snagom da prokazuje nepravde.

Osobito je štovala svetu Euharistiju i Kristovu muku, te pobožnost prema Duhu Svetome i Blaženoj Djevici Mariji. Rado je čitala Sveto pismo i povjeravala se svome duhovniku, dominikancu Marcelu. Posebno, čak izuzetno je poštovala sveto siromaštvo i toliko se rado odricala da je za to bila nagrađena posebnim nadnaravnim darovima. Jedna je od najvećih srednjovjekovnih mističarki toga vremena.

Svoj život prikazala je kao žrtvu za oslobođenje svoga naroda i očeva kraljevstva od agresora s Istoka, od Tatara.