♥ ♥ ♥ Zdravo sveti Josipe, zdravo naša radosti,
zdravo drago sunašce Isusove mladosti.
Tople zrake ljubavi pospi oče na nas.
Blagi sveti Josipe moli Boga za nas.
Čisti duše Djevičin, slugo Božji prevjerni,
čistog Božjeg janjeta, hranitelju presmjerni.
U nebeskoj radosti misli, oče na nas.
Moćni sveti Josipe, moli Boga za nas.
Kad se život ugasi, kad nas tmina pokrije. Luč upali milosti da nam slavu otkrije. U tim teškim borbama, budi oče, kraj nas.
Jaki sveti Josipe, moli Boga za nas. ♥ ♥ ♥
Dan: 19. ožujka 2021.
1903 – Pojas na čast svetog Josipa

PIX BY WAYNE PERRY
Pojas na čast svetog Josipa
Cingulum – Stara pobožnost sv. Josipu
Pobožnost prema pojasu sv. Josipa nastala je u gradu Antwerpu, u Belgiji, kao posljedica čudesnog ozdravljenja vrlo pobožne augustinske redovnice sestre Elizabete. Prije toga je tri godine trpila mučne bolove prouzročene okrutnom bolešću. Bolest je dostigla takav stupanj da su doktori, ne znajući gdje da traže pomoć, proglasili smrt neizbježnom i neminovnom. Sestra Elizabeta obratila se Nebu i kako je uvijek bila posebno naklonjena sv. Josipu, zamolila ga je za zagovor kod našeg Gospodina. U isto vrijeme dala je blagosloviti pojas na čast svetog Josipa, opasala se njime, i nakon par dana što se molila pred slikom svetog Josipa odjednom je osjetila da je bolovi napuštaju. Oni koji su bili upoznati s njezinom bolešću proglasili su oporavak čudesnim; to je potvrđeno u izjavi koju su istodobno napisali javni bilježnik i doktor, koji je slučajno bio protestant. Čudo je zapisano i objavljeno u Veroni i Rimu između 1810. – 1842. U ožujku sljedeće godine ta se pobožnost počela širiti. Pojasi su se blagoslivljali u crkvi sv. Nikole u Veroni za pacijente bolnice. Kapelica crkve posvećena je sv. Josipu. Zadobivene su brojne posebne milosti, a pobožnost se širila i po Francuskoj, dijelovima Italije, pa čak i u Americi i Aziji. Pojas se zazivao, ne samo kao lijek protiv tjelesnih oboljenja, već kao i čuvar kreposti čistoće.
Biskup Verone postao je svjestan potrebe obraćanja Kongregaciji za obrede, što je učinio pismom 14. siječnja 1859. Nakon temeljite provjere Sveta je Kongregacija, u skladu sa zahtjevom dala odobrenje 19. rujna te godine, s novom formulom blagoslova i dozvolila njegovu svečanu i privatnu upotrebu. Na kraju je biskup postigao za Bratovštinu pojasa privilegij i u isto je vrijeme Njegova svetost, Papa Pio IX. dodijelio posebne oproste. Nastavi čitati “1903 – Pojas na čast svetog Josipa”
1903 – Litanije svetog Josipa
Litanije svetog Josipa
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluje se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, otkupitelju svijeta, Bože , smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se! Nastavi čitati “1903 – Litanije svetog Josipa”
Sveti Josip
Sveti Josip – 19. ožujka
Sveti Josip
Danas slavimo svetog Josipa, tesara iz Galileje, vjerničkom srcu posebno dragog sveca, zaručnika Blažene Djevice Marije, Isusovog poočima i zaštitnika hrvatskog naroda. Bio je kraljevskog podrijetla, „sin Davidov”, iz čijeg je roda trebao poteći i Mesija. Radio je kao stolar, tesar, drvodjelac, a sveti Matej evanđelist spominje ga kao pravednika. Bio je čestit, krepostan i svet čovjek. Svaki njegov čin prožet je ljubavlju, vjerom i vjernošću. Ostao je zbunjen kad je vidio da je njegova zaručnica Marija trudna. Bio je siguran da je poštena djevojka, a da bi je zaštitio od svih mogućih nedaća, odlučio ju je potajno otpustiti. Kad ga je Božji anđeo poučio da je trudna po Duhu Svetome, bez bojazni je prihvatio Božji plan. Pošao je s Marijom u Betlehem na popis pučanstva i bio nazočan Isusovom rođenju. Pred Herodovom smrtnom prijetnjom sklonio se s Marijom i Isusom u Egipat.
Kao glava svete obitelji živio je i radio u Nazaretu. Hodočastio je s dvanaestgodišnjim Isusom i Marijom iz Nazareta u Jeruzalem, a kad se Isus izgubio, zabrinuto ga je tražio. Pred zakonom je bio Isusov pravni, zemaljski otac. Prema evanđeljima bio je pravedan muž, čovjek dobra srca, primjeran u svojem pouzdanju u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i u trenucima kad je poslušnost od njega tražila velike žrtve, zaručnik i čovjek čista srca. S poštovanjem je živio s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Štovanje svetog Josipa započelo je u IX stoljeću u samostanu Reichenau na Bodenskom jezeru, a kasnije su ga promicali mnogi sveci, među njima i crkveni velikani kao sveti Bernard, sveti Toma Akvinski, sveta Terezija Avilska, sveti Franjo Saleški i mnogi drugi. Naročitu pobožnost prema svetom Josipu razvio je franjevački red.
Sveti Josip – župna crkva u Grubišnom Polju
U hrvatskim krajevima štovanje svetog Josipa osobito su širili isusovci, a na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor proglasio ga je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. zaštitnikom Kraljevine Hrvatske. Hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. potvrdili su da je ta odluka i dalje na snazi „jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…” Kao trajan spomen na tu saborsku odluku, 14. srpnja 2008. na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je i blagoslovljen reljef svetog Josipa, rad kipara Šime Vulasa. Na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008., sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske. Nacionalno svetište svetog Josipa nalazi se na Dubovcu u Karlovcu.
Sveti Josip zaštitnik je Crkve, obitelji, očeva, bolesnika, umirućih, oženjenih osoba, osoba koje sumnjaju i oklijevaju, rizničara, radnika, stolara, tesara, kolara, drvodjelaca, građevinskih inženjera, slastičara, obrtnika, iseljenika, useljenika, putnika, prodavača i kupaca kuća, trudnica, inžinjeraca, pionira, socijalne pravde, nerođene djece, Sjeverne i Južne Amerike, Austrije, Belgije, Češke, Kanade, Koreje, Meksika, Perua, Vijetnama i mnogih krajeva, naselja, učilišta, ustanova, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Trešnjevka, Zagreb-Gajnice, Brebrovac kod Jastrebarskog, Črnilovec kod Jastrebarskog, Klinča Sela-Zdenčina kod Jastrebarskog, Vukovar-Borovo Naselje, Popovac u Baranji, Belišće, Dalj kod Erduta, Osijek, Josipovac kod Osijeka, Đurđenovac, Vuka, Vrbje, Slavonski Brod, Grubišno Polje, Slatina, Novo Virje, Stubičke Toplice, Varaždin, Lipovljani, Sisak-Galdovo, Šišljavić kod Karlovca, Karlovac-Dubovac-nacionalno svetište, Završje Netretićko, Josipdol, Lički Osik kod Gospića, Jablanac kod Senja, Karlobag-kapucinski samostan, Rijeka-Podmurvice, Pula, Rovinj, Praputnjak kod Bakra, Ičići kod Opatije, Obrovac, Zadar-Plovanija, Ražine kod Šibenika, Kadina Glavica kod Drniša, Dugi Rat, Split-Mertojak, Split-Sukoišan-samostan franjevaca trećoredaca, Postira na Braču, Vela Luka na Korčuli, Dubrovnik, Kotor, Gornja Dubica kod Odžaka, Drvar, Lištani kod Livna, Nova Topola kod Bosanske Gradiške, Prijedor, Trn kod Laktaša, Teslić, Bosanska Kostajnica, Špionica kod Srebrenika, Zenica, Zavidovići, Rankovići kod Novog Travnika, Turbe kod Travnika, Sarajevo-Marijin Dvor, Pale kod Sarajeva, Lug kod Prozora, Vinjani kod Posušja, Domanovići kod Čapljine, Grljevići kod Ljubuškog, Izbično kod Širokog Brijega, Čerević kod Beočina, Đurđin kod Subotice, Deronje kod Odžaka, Gornji Breg kod Sente, Totovo Selo kod Kanjiže).
Sveti Josip – župna crkva u Sarajevu
Sretan imendan čestitamo od srca svim našim Josipama i Josipima!
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.