NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA – Bdjenje

NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEGA – Bdjenje

PRVO ČITANJE:
Iz Knjige Izlaska (14,15 – 15,1a)

Izraelci iđahu posred mora po suhu

U one dane reče Gospodin Mojsiju: »Zašto vičeš k meni? Reci Izraelcima da krenu na put. A ti podigni svoj štap, ispruži ruku nad morem i razdijeli ga nadvoje, da Izraelci mogu proći posred mora po suhu. Ja ću otvrdnuti srce Egipćana, i oni će poći za njima, a ja ću se onda proslaviti nad faraonom i njegovim ratnicima, njegovim kolima i konjanicima. Neka znaju Egipćani da sam ja Gospod, kad se proslavim nad faraonom, njegovim kolima i njegovim konjanicima.«

Anđeo Božji, koji je išao na čelu izraelskih četa, promijeni mjesto i stupi im iza leđa. A i stup od oblaka pomakne se ispred njih i stade im iza leđa. Smjesti se između vojske egipatske i vojske izraelske, i postade onima oblak taman, a ovima rasvjetljivaše noć, tako te nemogoše jedni drugima prići cijele noći.

Mojsije je držao ruku ispruženu nad morem, dok je Gospodin svu noć na stranu valjao vode jakim istočnim vjetrom i more posušio. Kad su se vode razdvojile, Izraelci iđahu posred mora po suhu, a vode im kao bedem zdesna i slijeva. Egipćani, svi faraonovi konji, kola i konjanici, nagnu za njima u more, u potjeru. Za jutarnje straže pogleda Gospodin iz stupa od ognja i oblaka na egipatsku vojsku i u njoj stvori zbrku. Zakoči točkove njihovih kola da su se jedva naprijed micali. »Bježimo od Izraelaca! – poviču Egipćani – jer Gospodin se za njih bori protiv Egipćana!«

Tada će Gospodin Mojsiju: »Pruži ruku nad more, da se vode vrate na Egipćane, na njihova kola i konjanike.« Mojsije pruži ruku nad more, i u cik zore more se vrati u svoje korito. Kako su Egipćani, bježeći, jurili prema moru, Gospodin ih strmoglavi usred voda. Tako vode, slijevajući se natrag, potope kola, konjanike, i svu vojsku faraonovu koja bijaše pošla u potjeru za Izraelcima u more. I ne ostade od njih ni jedan jedini. Izraelci pak hodahu posred mora po suhu, a vode im kao bedem zdesna i slijeva.

Tako Gospodin u onaj dan izbavi Izraela iz šaka egipatskih, i vidje Izrael Egipćane pomorene na morskome žalu. Osvjedoči se Izrael o silnoj moći koju Gospodin pokaza nad Egipćanima. Narod se poboja Gospodina i povjerova Gospodinu i njegovu sluzi Mojsiju.

Tada Mojsije sa sinovima Izraelovim zapjeva ovu pjesmu Gospodinu:

Hvalospjev (Izl 15,1-6.17-18)

Antifona
Zapjevat ću Gospodinu jer se slavom proslavio! †

Zapjevat ću Gospodinu *
jer se slavom proslavio!
† Konja i konjanika *
u more on je vrgao!
Moja je snaga, moja pjesma – Gospodin, *
jer je mojim postao izbaviteljem.
On je Bog moj, njega ću slaviti; *
on je Bog oca moga, njega ću veličati.

Gospodin je ratnik, *
Jahve je ime njegovo.
Kola faraonova i vojsku mu u more baci; *
cvijet njegovih štitonoša potonu
u moru Crvenom.
Valovi ih prekriše, *
poput kamena u morske potonuše dubine.
Desnica tvoja, Gospodine, snagom se prodiči, *
desnica tvoja, Gospodine,
raskomada dušmana.

Dovest ćeš ih i posaditi na gori svoje baštine, *
na mjestu koje ti, Gospodine,
svojim učini Boravištem,
Svetištem, Gospodine,
tvojom rukom sazidanim. *
Vazda i dovijeka Gospodin će kraljevati.

Slava Ocu i Sinu *
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, †
tako i sada i vazda *
i u vijeke vjekova.

Antifona
Zapjevat ću Gospodinu jer se slavom proslavio! †

Molitva
Bože, u svjetlu Novoga zavjeta vidimo smisao tvojih davnih čudesa: Crveno more predstavlja krsnu vodu, a narod židovski, oslobođen od ropstva, predoznačuje kršćanski narod. Daj da po vjeri svi narodi svijeta postanu odabrani narod i preporode se na nov život darom tvoga Duha. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

DRUGO ČITANJE: 
Iz Knjige proroka Ezekiela (36,16-28) 

Poškropit ću vas vodom čistom i dat ću vam novo srce.

Dođe mi riječ Gospodnja: »Sine čovječji, kada dom Izraelov još življaše u svojoj zemlji, oskvrnu je svojim nedjelima i svojim putovima. I zato na njih izlih gnjev svoj zbog kumira kojima je oskvrnuše. Rasijah ih među narode, i raspršiše se po zemljama. Sudio sam im prema putevima i nedjelima njihovim. Ali među svim narodima u koje dospiješe oskvrnjivahu moje sveto ime, jer o njima se govorilo: ‘To je Gospodnji narod, a morade izići iz zemlje Gospodnje.’ I meni se sažali moje sveto ime što ga dom Izraelov obeščasti u narodima među koje dođe.

Reci zato domu Izraelovu: Ovako govori Gospodin Bog: Što činim, ne činim radi vas, dome Izraelov, nego radi svetoga imena svojega, koje vi oskvrnuste među narodima u koje dođoste. Ja ću posvetiti ime svoje veliko, oskvrnuto među narodima, vi ga oskvrnuste posred njih! I znat će narodi da sam ja Gospodin – riječ je Gospodina Boga – kad na vama, njima naočigled, pokažem svetost svoju.

Tada ću vas sabrati iz svih naroda, i skupiti iz svih zemalja i dovesti vas u vašu zemlju. Poškropit ću vas vodom čistom da se očistite. Očistit ću vas od svih vaših nečistoća i od svih kumira vaših. Dat ću vam novo srce, nov duh udahnut ću u vas! Izvadit ću iz tijela vašega srce kameno i dat ću vam srce od mesa. Duh svoj udahnut ću u vas da hodite po mojim zakonima i da čuvate i vršite moje naredbe. I nastanit ćete se u zemlji koju dadoh vašim ocima, i bit ćete moj narod, a ja ću biti vaš Bog.

Antifona
Kao što košuta žudi za izvor-vodom, *
tako duša moja čezne, Bože, za tobom!

PSALAM  41, 2-3.5 bcd; 42, 3-4

Kao što košuta žudi za izvor-vodom, *
tako duša moja čezne, Bože, za tobom!
† Žedna mi je duša Boga, Boga živoga: *
o kada ću doći i lice Božje gledati?

Duša moja gine kad se spomenem *
kako koračah u mnoštvu
predvodeć ga k Domu Božjemu.

Pošalji svjetlost svoju i vjernost: nek me vode, *
nek me dovedu na tvoju svetu goru,
u šatore tvoje!

I pristupit ću Božjem žrtveniku, *
Bogu, radosti svojoj.
Citrom ću slaviti tebe, *
Bože, o Bože moj!

Antifona
Kao što košuta žudi za izvor-vodom, *
tako duša moja čezne, Bože, za tobom!

Molitva
Bože, jakosti nepromijenjena i svjetlo bez zalaza, pogledaj na otajstvo cijele Crkve; ostvari što si odvijeka naumio i u miru izvrši djelo ljudskog spasenja. Nek cijeli svijet iskusi i vidi: što je palo, ti pridižeš; što je staro, pomlađuješ, a rasuto vraćaš u cjelinu po Kristu koji je početak svemu. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

TREĆE ČITANJE: 
Iz Poslanice Rimljanima (6, 3-12) 

Krist uskrsnuvši od mrtvih više ne umire.

Braćo! Koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo, dakle, zajedno s njime ukopani u smrt, da kao što Krist slavom Očevom bi uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života.

Ako smo, doista, s njime srasli po sličnosti smrti njegovoj, očito ćemo srasti i po sličnosti njegovu uskrsnuću. Ovo znamo: naš je stari čovjek zajedno s njim raspet, da onemoća ovo grešno tijelo, te više ne robujemo grijehu. Ta tko umre, opravdan je od grijeha.

Pa ako umrijesmo s Kristom, vjerujemo da ćemo i živjeti zajedno s njime. Znamo doista: Krist, uskrišen od mrtvih, više ne umire, smrt njime više ne gospoduje. Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu. Tako i vi: smatrajte sebe mrtvima grijehu, a živima Bogu u Kristu Isusu!

Antifona
Aleluja, aleluja, aleluja.

Psalam 118 (117),1-2.16ab-17.22-23

Zahvaljujte Gospodinu, jer je dobar, *
jer je vječna ljubav njegova!
Neka rekne dom Izraelov. *
»Vječna je ljubav njegova!«

Gospodnja me uzdignu desnica, *
Gospodnja se proslavi desnica!
Ne, umrijeti neću, nego živjeti, *
i kazivat ću djela Gospodnja.

Kamen koji odbaciše graditelji, *
postade kamen zaglavni.
Gospodnje je to djelo: *
kakvo čudo u očima našim!

Antifona
Aleluja, aleluja, aleluja.

ČETVRTO ČITANJE
Evanđelje Čitanje svetog Evanđelja po Mateju (28,1-10)

Uskrsnu od mrtvih i ide pred vama u Galileju.

Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres, jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjede na nj. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i obamriješe.

A anđeo progovori ženama: »Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Hajde, vidite mjesto gdje je ležao, pa pođite žurno i javite njegovim učenicima da uskrsnu od mrtvih. I evo, ide pred vama u Galileju. Ondje ćete ga vidjeti. Evo, rekoh vam.«

One otiđoše žurno s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše javiti njegovim učenicima. Kad eto im Isusa u susret! Reče im: »Zdravo!« One polete k njemu, obujme mu noge i ničice mu se poklone. Tada im Isus reče: »Ne bojte se! Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!«

TEBE BOGA HVALIMO
Tebe Boga hvalimo * tebe Gospodinom priznajemo.
Tebe vječnog Oca * sva zemlja poštuje.
Tebi svi anđeli, * tebi nebesa i sve vlasti.
Tebi kerubi i serafi * kliču bez prestanka:
Svet, svet, svet * Gospodin Bog Sabaot.
Puna su nebesa i zemlja * veličanstva slave tvoje.

Tebe hvali * slavni apostola zbor,
Tebe proroka * dična četa,
Tebe mučenika * svijetla vojska,
Tebe po svem svijetu * sveta uzvisuje Crkva.
Oca * neizmjernog veličanstva,
Časnoga tvojeg istinitog * i jedinoga Sina.
I Svetoga * Tješitelja Duha.

Ti Kralju slave, * Kriste.
Ti si Očev * vjekovječni Sin.
Ti, da za naše spasenje postaneš čovjekom, *
nisi se strašio krila Djevice.
Ti, svladavši oštrinu smrti, *
otvorio si vjernima kraljevstvo nebesko.
Ti sjediš zdesna Bogu * u slavi Očevoj.
Vjerujemo da ćeš doći * kao Sudac.
Tebe, dakle, molimo pomozi svojim slugama, *
koje si otkupio dragocjenom krvlju.
U vječnoj slavi daj, *da se ubrojimo među svete tvoje.

Spasi puk svoj, Gospodine, *
i blagoslovi baštinu svoju.
I vladaj njima * i uzdiži ih u sve vijeke.
Iz dana u dan * blagoslivljamo tebe.
I hvalimo ime tvoje u vijeke * i u vijeke vjekova.
Dostoj se, Gospodine, u dan ovaj *
sačuvati nas od grijeha.
Smiluj se nama, Gospodine, * smiluj se nama.
Nek bude milosrđe tvoje, Gospodine, nad nama *
kako se ufamo u tebe.
U tebe se, Gospodine, ufam: *
o da ne budem postiđen dovijeka!

Molitva
Bože, ti si danas po svojem Jedinorođencu pobijedio smrt i nama otvorio pristup vječnom životu. Zato slavimo blagdan njegova uskrsnuća: obnovi nas, molimo, svojim Duhom i daj da i mi uskrsnemo u svjetlo života. Po Gospodinu.

O. Amen.
Blagoslivljajmo Gospodina.
O. Bogu hvala.

PS: SLUŽBA ČITANJA – Službu čitanja ne mole oni koji su sudjelovali na misi Bdijenja velike subote.

Donosim ti Uskrs

Donosim ti Uskrs
Noćas rušim nemir u dušama onih koji su daleko od Oca mojega.
Noćas donosim mir tu gdje je nemir.
Noćas donosim radost tu gdje je žalost.
Noćas donosim utjehu tu gdje je patnja.
Noćas donosim smisao tvojem križu.
Noćas donosim ljubav tu gdje je mržnja.
Noćas donosim pravdu tu gdje je nepravda.
Noćas donosim život i pobjeđujem smrt.
Noćas donosim Uskrs u tvojem srcu.
Samo mi vjeruj…♥

Isus

 

VELIKA SUBOTA – VEČERNJA MOLITVA

VELIKI TJEDAN – SUBOTA

VEČERNJA MOLITVA

Ostani nekoliko trenutaka u tišini i posvijesti si… Isus je bio mučen, razapet, umro i pokopan radi tebe i mene… Iz ljubavi prema tebi i meni… Grob nije zadnja stanica života… Ako umremo s Njim, On će razbiti okove groba i smrti i uvesti nas u puninu Života! Bez Njega grob ostaje zatvoren. Zauvijek. Hoćeš živjeti? Stvarno živjeti? Ma odluči se već jednom za Uskrslog potpuno i živi!!

laku i mirnu noć od vaših admina

VELIKA SUBOTA – Vjeronauk – Kako s djecom razgovarati o Uskrsu?

pisaNICEKako s djecom razgovarati o Uskrsu?

Ono što najviše uveseljava djecu kad je Uskrs u pitanju su zečići, šarene pisanice i košarice te čokoladne poslastice. No, bit će i onih koji će vrlo direktno postavljati pitanja o tome zašto je Isus bio kažnjen i morao umrijeti.
Teško je djeci objasniti pojmove kao što su uskrsnuće, spas od grijeha ili vječni život, jer to su stvari koje i mnogi odrasli ponekad ne mogu do kraja shvatiti. Djeca nas o tome neće ni pitati, ali će ih zasigurno zanimati zašto je Isus morao umrijeti, ako je bio dobar.

“Zašto su ubili Isusa?”

Djeca znaju da je Isus bio dobar, oni uče na vjeronauku da je volio ljude, osobito djecu, da im je pomagao, da ih je učio i liječio. Stoga im neće biti jasno, zašto su ga oni izdali, mučili, ponižavali i ubili. Djeca su prilično osjetljiva na nepravdu, a situaciju u kojoj je netko dobar morao biti kažnjen, mogli bi shvatiti upravo tako. Nastavi čitati

BLAGOSLOV JELA

BLAGOSLOV JELA

Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz najznačajniji kršćanski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, prema crkvi, stoga, hita sva sila ljudi koji u svojim košarama nose jelo: jaja, kruh, pecivo, šunku, luk… Nose jelo na uskrsni blagoslov!
Kao i u svim drugim prilikama i tu ima pretjerivanja: jedni se trude pokazati sve što imaju pa jedva tegle košare, teže od njih samih… Drugi, pak, nose košarice u koje stane tek po jedna pisanica… Ipak, svima je stalo da za uskrsni doručak imaju blagoslovljeno jelo. Nastavi čitati

VELIKA SUBOTA

 

VELIKA SUBOTA
je kršćanski blagdan. Slavi se u dan prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje.

To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina.

Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku Subotu karakteristično Vazmeno bdjenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdjenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Upravo tim bdjenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.

Također je običaj da se u Vazmenoj noći u zajedništvo Crkve prime katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske inicijacije. Sakramenti kršćanske inicijacije jesu krštenje, Euharistija i potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca kojeg je blagoslovio na Vazmenom bdijenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća. Prikladno je da đakon ili svećenik pjeva hvalospjev uskrsnoj svijeći koja predstavlja Isusa Krista. U tom hvalospjevu, svećenik moli Gospodina da ova svijeća razgoni mrak te noći. Evo nekoliko redaka iz hvalospjeva:

I vas molim zato, braćo i sestre, okupljene oko divnoga ovog svjetla, sa mnom zajedno zazovite milosrđe svemogućega Boga. On me bez mojih zasluga ubrojio među svoje levite, nek mi da svoga svjetla, da otpjevam hvalospjev ovoj svijeći.

Ova noć i danas Kristove vjerne po svem svijetu oslobađa od bijede grijeha i opačina svijeta, a vraća milosti i pridružuje svetima. Ovo je noć kad je Krist raskinuo okove smrti i kao pobjednik od mrtvih ustao.

Plamen ovaj jutarnja zatekla Danica. Danica koja ne zna zalaza, a to je Krist Uskrsli, povratnik od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vijekova.

29.03.2015

Velika subota i Vazmeno bdijenje

Vazmeno, sveto trodnevlje je »prepuno kontrasta, suprotstavljenosti, tamnih kolorita koji su prožeti svijetlim točkama, kao što to na Veliku subotu pokazuje ogoljeli oltar i ozbiljnost suočena sa smrću te Psalam 23. koji govori o podizanju nadvratnika, kako bi ušao Kralj slave, što jasno upućuje na uskrsnuće«.  u starini, tijekom dana, Velika subota nije imala posebnu liturgiju, već je to bio »dan strogoga posta i žalovanja«.

Četiri jasno različita dijela ovoga slavlja upućuju na četiri naglaska. Prvi – »lucernarij« ili služba svjetla – veže se uz judeokršćansku praksu paljenja svjetiljke uz blagoslovnu molitvu. »Unoseći svijeću, upaljenu na novome ognju, u mračnu crkvu, evocira se Kristovo uskrsnuće. Svijeća je ognjeni stup koji je svijetlio Izraelu u njegovu prijelazu«, a uz najstariji rimski običaj da se uskrsna svijeća pali na svjetlu koje se čuva od Velikoga petka, »u 8. st. i nadalje, izvan Rima, svjetlo se uzima s nekoga drugog svjetla, vatre (poglavito u Galiji i Irskoj)«. Zato danas imamo i obred blagoslova vatre, ali i ukrašavanja svijeće: »Na svijeći je označen križ, tekuća godina te slova alfa i omega, kao znakovi početka i završetka.« Potom se u »potpuno mračnu crkvu unosi se simbol Krista-svjetla, čiji su dionici i vjernici koji pale svoje svijeće«. No, ono što je u tom dijelu obreda vjernicima zacijelo najdojmljivije sigurno je hvalospjev uskrsnoj svijeći – »Exultet«. Kroz povijest tekst se mijenjao, a sadašnji tekst vuče podrijetlo iz Galije (»Nek usklikne sad nebesko mnoštvo anđela…«), ali je pod snažnim utjecajem Ambrozijeva stila

U drugome dijelu obreda – liturgiji Božje riječi : »Ritmičnost čitanja i psalama na dojmljiv način zahvaća cjelovitost povijesti spasenja do Uskrsnuća. Bilo bi dobro uključiti sva predložena čitanja, ali – ako se izabiru – nipošto se ne smije ispustiti čitanje o prijelazu izabranoga naroda preko Crvenoga mora, jer je u njemu sadržana slika Kristova prijelaza (pashe) iz smrti u život. Za vrijeme pjevanja Slave događa se svjetlosni ‘prasak’, praćen i zvučnim ekvivalentom zvonjave i svečanim pjevanjem uskrsnoga usklika ‘aleluja’ koji je tijekom korizme bio dokinut«, pa je jasno da je Aleluja »sastavni dio« obreda, a neki taj »poklik nazivaju i zaručničkom pjesmom vazmene noći. U tome prolomu svjetla i zvuka postiže se posebnost ozračja sakramentalnoga slavlja inicijacije u kojemu Crkva kao majka rađa novu djecu snagom Duha Svetoga«.

Ta je noć ujedno i povlašteno i najizvrsnije vrijeme za slavlje inicijacije i obred krštenja. Pri blagoslovu krsne vode svećenik jedanput ili triput uranja uskrsnu svijeću u vodu, uz molitvu da siđe Duh Sveti. U krsnome dijelu nalazi se i obnova krsnih obećanja, odricanje od zla i ispovijed vjere. Taj dio kasnije nadopunjuje škropljenje blagoslovljenom vodom uz krsnu pjesmu. Taj dio bdjenja završava molitvom vjernika.

Zatim se preporučuje da odrasli novokrštenici za pripremu darova na oltar donesu kruh i vino. »Čitava euharistija bdjenja sadrži: posebnost navještaja Gospodinove smrti, radosno slavljenje uskrsnuća i iščekivanje njegova drugog dolaska- Vazmeni govor stapa ljudska iskustva u životni sok izričaja čežnje za istinom koja je sposobna pomaknuti grobni kamen. Vazam se hrani tamom, ali živi od svjetla.«

Ivan Šaško

Velika subota

Velika subota

Zatim ga skinu, zavi ga u platno i položi u grob, izduben u pećini, gdje još nitko nije bio položen.

Danas je Velika subota. Jučer je umro Bog, danas leži u grobu. Zar da ne zastane dah svim stanovnicima neba i zemlje, zar da svako živo biće, životinje, biljke, pa i mrtva priroda, ne osjete da se dogodilo nešto strahovito? Zar je moguće da Bog bude ubijen? Zar je moguće da Bog ovdje među nama ima svoj grob? Zar Boga onda više nema? Ako je Bog umro, onda nemamo više Oca, nemamo više kamo ići, više ne znamo što je lijevo i desno. Više se ne isplati biti ni pravedan, ni pošten, ni čovjekoljubiv. Što se to strahovito dogodilo među nama? Nastavi čitati

VELIKA SUBOTA

Veliki tjedan – Subota

U ovoj subotnjoj tišini odjekuju Isusove riječi koje je izgovorio u zadnjim trenutcima svoga života koje je proveo ne križu. Svaki je evanđelist s puno truda i osjećaja ispisivao svoje izvješće o Isusovoj muci. Ta izvješća su najvažniji dio njihovih evanđelja i stoga zauzimaju i najviše prostora u njihovim knjigama.

Danas, kada je mirno na Kalvariji, želimo posebno posvijestiti i doživjeti posljednje Isusove riječi koje je Isus izgovorio viseći na križu, a zapisao ih je sv. Luka. On je puno slušao i čuo o Isusu od blažene djevice Marije. Ona je najsnažnije suosjećala sa svojim sinom u tim zadnjim trenutcima njegova života. Pratila ga je do kraja i najbolje čula što je govorio kad je bio na križu. Stoga ne čudi da nam sv. Luka jedini donosi neke Isusove riječi koje je izgovorio u tim zadnjim trenutcima svoga života. Nastavi čitati

Velika subota

Velika subotaVelika subota

Velika subota je dan tišine i molitve. Vjernici posjećuju posebno uređene Božje grobove u crkvama i kapelama. Ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje, a u subotu navečer slavi se svečanim obredom vazmeno bdjenje (sveta ili velika noć), početak uskrsnog slavlja. Crkveni smisao cijelog slavlja prekrasno je iskazan u vazmenom hvalospjevu koji veliča Kristovo djelo otkupljenja u otajstvu uskrsnuća. To je hvalospjev „Kristu uskrslom, povratniku od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vjekova“.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript