33. NKG – VEČERNJA MOLITVA – b

Ponedjeljak – Večernja molitva - 33. NKG

XXXIII. TJEDAN KROZ GODINU – PONEDJELJAK
33. NKG – Svagdan ili: Sv. Albert Veliki, biskup i crkveni naučitelj

VEČERNJA MOLITVA

Neka tvoj dobri Duh uđe u moje srce, gdje u tišini može odjeknuti, i bez žamora riječi upućivati u svu istinu. Tvoja su nam Otajstva duboka i zastrta svetim velom. Radi svoje neizmjerne milosti daj da ovu euharistiju slavim čistim srcem i slobodna uma. Oslobodi moje srce od svih nečistih i bezbožnih, uzaludnih i štetnih misli. Moćnom zaštitom svojih blaženih anđela obrani mi svetost i vjernost, tako da neprijatelj sveg dobra otiđe od mene postiđen. Po snazi ovog čudesnog otajstva i po rukama svojih svetih anđela, otjeraj od mene, i od svih svojih slugu, duha tvrdoglavog ponosa i slave, zavidnosti i nečistoće, sumnje i nepovjerenja. Smeti one koji nas progone, neka propadnu oni koji nas hite uništiti.

Ugodne i mirne snove želi  Vam ekipa admina. Volimo Vas

(Ako ne stigneš moliti iz molitvenika, izmoli: Oče naš, Anđele čuvaru ili koju od dragih molitvi. Na početku i na kraju molitve se prekriži! Zahvali se Bogu za današnji dan.)

33. NKG – BIBLIJSKA MISAO DANA – b

Progledaj! Vjera te tvoja spasila

XXXIII. TJEDAN KROZ GODINU – PONEDJELJAK
33. NKG – Svagdan ili: Sv. Albert Veliki, biskup i crkveni naučitelj

BIBLIJSKA MISAO DANA

Sine, Davidov, smiluj se meni! Meni u mojoj nevolji!

Slijepi prosjak vidi moć nemoćnoga. U vjeri vidi svoga Boga. U vjeri se prisjeća proročkoga obećanja: Kad dođe Mesija, Sin Davidov, tad će se otvoriti oči slijepcima, tad će utamničenici biti pušteni, tad će izići na svjetlo dana oni koji tavore dane i čame u kazamatima (usp. Iz 42,7). U to vjeruje siromašni prosjak, prilijepio se uz tu riječ kao čičak za vunu. Odvažnošću očajnika on sve glasnije viče, ne da se smesti povicima: ‘Ušuti, začepi usta!’ Njegova mu nevolja otvara oči, srce, usta. I još snažnije viče: ‘Sine, Davidov, smiluj se’. Naučio je on prosjačku vještinu. Zna što mu nedostaje da bi bio zdrav: Vid. Ljudi nemaju za nj razumijevanja, njemu je toga dosta cijeloga života. Svi su mu uvijek govorili kako mora šutjeti, kako mora paziti što govori; ne da se ušutkati, nego štoviše, iz svega glasa viče Sinu Davidovu za smilovanje. Što mu više govore da ušuti, on se više dokazuje svojom nezaustavljivom vikom. Dokazuje sebe, kao da želi reći, postojim i ja na ovome svijetu, ja, bijedni Bartimej, slijepac! Želi biti uočen, želi da ga netko pogleda. Ide na sve ili ništa. Domalo će to isto mnoštvo Isusovih pratitelja promijeniti svoj stav kad se Isus zaustavi i poruči da mu ga dovedu. Sokole ga da se ne boji, jer je poželjan pred Isusom. Zašto? Odgovor je jasan: Sin je čovječji došao da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge. Isusova ‘veličina’ sastoji se upravo u tome da mu je svatko važan, i ona siromašna udovica, i ona Kananejka, i ovaj slijepi prosjak pored puta. Nastavi čitati

1511 – Sv. Albert Veliki

Sveti Albert Veliki, biskup i crkveni naučitelj (1206-1280)

Albert je rođen 1206. godine u pokrajini Švapskoj, a sa 16 godina odlazi u Padovu na studije. Tamo se upoznaje sa idealima redovničkog života i 1229. godine oblači dominikansko odijelo. Uočavajući njegovu ogromnu nadarenost za učenje poglavari ga šalju u Koeln a potom po raznim svjetskim učilištima toga doba gdje je zapanjivao svojom briljantnom inteligencijom u skoro svim područjima tadašnje znanosti. Rim ga postavi za biskupa u Regensburgu a Slbert nakon 3 godine traži da ga se razriješi ove dužnosti. nakon razrješenja opet se posvećuje poučavanju u Kolenu i redovničkom životu. Njegov najslavniji i najpoznatiji učenik bio je sv. Toma Akvinski. Umire u Koelnu na današnji dan 1280. godine. Svecem ga je proglasio tek 1931. godine papa Pio XI. Među skolastičkim naučiteljima ovaj svetac nosi naslov “doctor universalis” – sveopći učitelj

33. NKG – JUTARNJA MOLITVA – b

XXXIII. TJEDAN KROZ GODINU – PONEDJELJAK
33. NKG – Svagdan ili: Sv. Albert Veliki, biskup i crkveni naučitelj

JUTARNJA MOLITVA

U svakom danu nastoj upoznati Boga,
U svakom danu čini dobro i misli na nebo, ne na zemlju,
U svakom danu prepoznaj Boga i ono što ti daje,
U svakom danu pokaj se za svoje grijehe i nastoj ih što manje činiti.

U svakom danu širi ljubav
i pokaži kako je divno biti dijete Božje.

Gospodine, udostoj me da se u ovaj dan sačuvam od svakog grijeha i nauči me da činim volju Tvoju
Blagoslovio nas Gospodin i sačuvao nas od svakog zla i uveo nas u život vječni. Amen.
✞ U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen ✞

33. NKG – MISNA ČITANJA – b (I)

XXXIII. TJEDAN KROZ GODINU – PONEDJELJAK
33. NKG – Svagdan ili: Sv. Albert Veliki, biskup i crkveni naučitelj

MISNA ČITANJA
📖:
1Mak 1,10-15.41-43.54-57.62-64; Ps 119,53.61.134.150.155.158; Lk 18,35-43

Prvo čitanje: 1Mak 1, 10-15.41-43.54-57.62-64
Strašan gnjev bijaše nad Izraelom.

Čitanje Prve knjige o Makabejcima
U one dane: Dođe grešni izdanak Antioh Epifan, sin kralja Antioha, koji bijaše talac u Rimu. On se zakralji godine sto trideset i sedme kraljevstva grčkoga. U one dane nađoše se u Izraelu ljudi opaki koji stadoše uvjeravati mnoge: »Hajde da sklopimo savez s narodima, svojim susjedima, jer otkako se od njih odijelismo, snađoše nas mnoga zla.« I mnogima se to svidjelo.
Štoviše, požuriše se neki od naroda i odoše kralju, koji im dopusti da se povedu za poganskim običajima. I sagradiše u Jeruzalemu borilište, kako to običavaju pogani, prepraviše svoje obrezanje i otpadoše od svetog Saveza. Ujarmiše se s poganima i prodaše se da čine zlo.
I napisa kralj proglas svemu svom kraljevstvu da svi moraju postati jedan narod i svaki mora ostaviti svoje običaje. I svi se narodi pokoriše kraljevoj naredbi. I mnogi Izraelci prihvatiše njegovo bogoštovlje i počeše žrtvovati idolima i ne svetkovati subotu.
Petnaestoga dana mjeseca Kisleva, godine sto četrdeset i pete, sagradio je kralj na oltaru za žrtve paljenice Grozotu pustoši. I u susjedskim judejskim gradovima podigoše žrtvenike. I palili su tamjan na vratima kuća i po trgovima. A u koga nađoše knjige Zakona, razderaše ih i baciše u vatru. Ako bi otkrili da tko čuva svitak knjige Saveza ili da pristaje uza Zakon, po kraljevoj je odluci bio ubijen.
Uza sve to, mnogi od Izraela ostadoše postojani i pokazaše se hrabri, te nisu jeli od nečistih jela. Radije su išli u smrt nego da se onečiste hranom ili da oskvrnu sveti Savez. I tako su umirali.
Uistinu, strašan gnjev bijaše nad Izraelom.
Riječ Gospodnja. Nastavi čitati