34. NKG – VEČERNJA MOLITVA – c

XXXIV. TJEDAN KROZ GODINU – UTORAK
34. NKG – Svagdan ili: Sv. Klement I., papa i mučenik; ili: Sv. Kolumban, opat

VEČERNJA MOLITVA

Bože, dobri Oče,
danas ti želim posebno zahvaliti za čudesno djelo mojih ruku.
Njima mogu hvatati, čvrsto držati i puštati.
Mogu ih otvoriti ili sklopiti na molitvu.
Mogu ih ispružiti za pozdrav.
Mogu ih pružiti na pomirenje.
Njima mogu tješiti i njegovati, milovati i grijati.
Bože, dobri Oče,
tvoj Sin Isus Krist blagoslivljao je djecu svojim rukama i liječio bolesne.
Bože, dobri Oče, daruj mi milost da iz moju ruku teče blagoslov. Amen.

I danas smo u napasti

XXXIV. TJEDAN KROZ GODINU – UTORAK
34. NKG – Svagdan ili: Sv. Klement I., papa i mučenik; ili: Sv. Kolumban, opat

I danas smo u napasti da se s učenicima divimo silnim, veličanstvenim zdanjima, crkvenoj arhitekturi, sjaju kulturološkoga blaga i bogatstva sabrana kroz tolika stoljeća i tisućljeća, kojima se svijet divi. Ali treba samo skrenuti pozornost na jedno: Kako je to sve krhko i lomno, kako propadljivo. Ne treba Bogu kamenja ni okamina, ne treba okamenjene religije, ne treba ugode za oči, nego srce koje ljubi.

Isus je najavio da će doći dan kad od svega toga neće ostati ni kamen na kamenu. I ne samo to. Sve veliko i lijepo što je bilo kada stvorila ljudska ruka čeka ista sudbina. Učenici su bili radoznali kada će se to dogoditi i kakvi će biti prethodni znaci. Šteta što mu nisu postavili dodatno pitanje: Gospodine, čemu sve to? Zašto mora povijest tako završiti? Zašto se grade tolike veličanstvene zgrade, zašto nastaju tolika umjetnička ostvarenja, kad će svemu doći kraj? Čemu na zemlji toliki ratovi, pobune, potresi, čemu zarazne bolesti i glad? Zar ne bi povijest mogla biti manje krvava, manje bolna? Zašto se na svijetu ne bi moglo živjeti bez prolijevanja krvi i bez bolova? Isusu ta pitanja nitko nije postavio, niti je sam na njih odgovarao. Postoje tajne koje želi zadržati za sebe. Preostaje nam jedino vjera da je Božja ljubav voditeljica svega.

2311 – Sveti Kolumban

Sveti Kolumban

Sveti Kolumban (Columbanus, irski Columbán, talijanski Colombano), irski misionar i opat, rođen je 543. u tadašnjoj Kraljevini Meath, na zapadu irske pokrajine Leinster. Studirao je teologiju i humanističke znanosti u opatiji Bangor (grofovija Down, Sjeverna Irska), a učitelj mu je bio opat, sveti Comgall. Prošao je strogu monašku školu i živio pokornički, prema najstrožim pravilima, prožetim željeznom stegom, strogim postom i tjelesnim kažnjavanjem. Kasnije su i u irskim samostanima prevladala blaža pravila svetog Benedikta. Kolumban je bio desetak godina u Bangoru duhovni učitelj mladih redovnika. Kao monah djelovao je od 583. u misijama na europskom tlu, zajedno s još dvanaestoricom čuvenih monaha. I Kolumbanovi učenici bili su glasoviti misionari na području današnje Francuske, Njemačke, Belgije i Austrije. Širili su Europom strogi monaški život irskog tipa. Prvi i najslavniji od irskih misionara bio je baš sveti Kolumban, označen u povijesti Crkve kao »div europskog formata«. Djelovao je u mnogim europskim krajevima, dvadesetak godina u Francuskoj i Italiji, a samo u Italiji desetak naselja nose njegovo ime (San Colombano). Bio je izuzetno hrabar čovjek pa se nije ustručavao osuditi razvratni život burgundskog kralja Teuderika II. i njegovog dvora. Bio je zbog toga i proganjan te je 610. morao napustiti svoju opatiju Luxeuil. Na području današnje Švicarske propovijedao je Radosnu vijest Svebima i Alemanima, poganskim germanskim plemenima. U Milano je stigao 612. Neko vrijeme bio je savjetnik langobardskih vladara, a zamjerio im se svojim protivljenjem arijanskom krivovjerju. Tada je ostavio Lombardiju i otišao u ligurske Apenine, u područje između Genove i Pavije.

2311 – Sveti Klement

Sveti Klement I., papa i mučenik (+ 101)

Kako nas izvješćuje sv. Irenej, Klement je bio četvrti rimski biskup, nakon Petra, Lina i Anakleta. Bio je na čelu Rimske crkve od god. 92. do 101. Podrijetlom je bio Židov iz dijaspore, a po kulturi Helen. Nije nam poznato gdje je i kako došao u dodir s kršćanstvom. Sv. Pavao doduše u Poslanici Filipljanima piše o nekom Klementu kao o “svom suradniku”, no to je ipak i odviše malo da bi toga Pavlova suradnika mogli poistovjetiti s kasnijim papom Klementom. Tradicija je starih kršćanskih pisaca složna u tome da je Klement bio apostolski učenik, čak i u izravnim vezama sa svetim Petrom.
O pontifikatu pape Klementa, osim onoga iz njegove Poslanice Korinćanima, nemamo nikakvih drugih podataka. Umro je vjerojatno na Istoku, na Kersonezu, kamo je bio prognan.

34. NKG – UTORAK – JUTARNJA MOLITVA

XXXIV. TJEDAN KROZ GODINU – UTORAK
34. NKG – Svagdan ili: Sv. Klement I., papa i mučenik; ili: Sv. Kolumban, opat

JUTARNJA MOLITVA

✞ U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen ✞
“Tebi ću se moliti, o Bože, ujutro ćeš moj glas uslišati.” Ps 5, 3

Isuse, Spasitelju moj pun ljubavi!
Upiši duboko u moje srce svoj poziv
da te slijedim sada kada idem na svoj dnevni rad. Spriječi svaku moć i silu koje me žele odvojiti od Tebe.

Kada postajem slaba i malodušna, daj mi svoju snagu da pobijedim te negativne
osjećaje. Ti si me pozvao, stoga me drži čvrsto blizu sebe da Tebe i Tvoju volju ne napuštam. Učini me svojim učenikom koji Ti ostaje vjeran.

Dopusti nam da ljubljenog Gospodina slijedimo sa svojim križem i raspoloženo,
utješeno i rado uz Njega stojimo u bolima.
Tko se ne bori, neće ni ponijeti odatle krunu vječnog života.

34. NKG – UTORAK – MISNA ČITANJA (I)

XXXIV. TJEDAN KROZ GODINU – UTORAK
34. NKG – Svagdan ili: Sv. Klement I., papa i mučenik; ili: Sv. Kolumban, opat

MISNA ČITANJA
📖: Dn 2,31-45; Otpj. pj.: Dn 3,57-61; Lk 21,5-11

Prvo čitanje: Dn 2, 31-45
Bog će podići kraljevstvo koje neće nikada propasti, a uništit će sva kraljevstva.

Čitanje Knjige proroka Daniela
U one dane: Reče Daniel Nabukodonozoru: »Ti si, o kralju, imao viđenje: Gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oči. Tome kipu glava bijaše od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline. Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline, te ih razbi. Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti, i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju. To bijaše sanja: a njezino ćemo značenje reći pred kraljem.«
»Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog nebeski dade kraljevstvo, silu moć i slavu, — i u čije je ruke stavio, gdje god se našli, sinove ljudske, životinje poljske, ptice nebeske, i postavio te gospodarom nad svim time — ti si glava od zlata. Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa treće, od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom. A četvrto kraljevstvo bit će tvrdo poput željeza, poput željeza koje sve satire i mrvi; kao željezo koje razbija, skršit će i razbit će sva ona kraljevstva. Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat će nešto od čvrstoće željeza prema onome što si vidio željezo izmiješano s glinom. Prsti stopala, dijelom željezo a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto a dijelom krhko. A što si vidio željezo izmiješano s glinom: oni će se miješati ljudskim sjemenom, ali se neće držati zajedno, kao što se ni željezo ne da pomiješati s glinom: u vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod. Ono će razbiti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka — kao što si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka, te smrvio željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopćio kralju što se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumačenje joj pouzdano.«
Riječ Gospodnja.