0506 – Sv. Bonifacije “apostol Njemačke”

Sveti Bonifacije “apostol Njemačke”

Draga braćo i sestre, danas ćemo se zadržati na velikom misionaru iz 8. stoljeća koji je pronosio kršćanstvo u Srednjoj Europi, svetom Bonifaciju, koji je ušao u povijest kao “apostol Njemačke”. Zahvaljujući marljivosti njegovih životopisaca posjedujemo brojne podatke o njegovu životu: rodio se u anglosaksonskoj obitelji u Wessexu oko 675. i na krštenju je dobio ime Winfrid. Vrlo mlad ulazi u samostan, privučen monaškim idealom. Budući da je posjedovao velik intelektualne sposobnosti, činilo se kako ga čeka mirna i briljantna karijera učenjaka: postao je učitelj gramatike, napisao nekoliko rasprava, sastavio i nekoliko pjesama na latinskom. Nakon što je oko tridesete godine života zaređen za svećenika, osjetio se pozvanim na apostolat među poganima toga kontinenta. Velika Britanija, koju su tek stotinu godina ranije evangelizirali

3105 – POHOD BLAŽENE DJEVICE MARIJE – VEČERNJA MOLITVA

POHOD BLAŽENE DJEVICE MARIJE
Blagdan 

VEČERNJA MOLITVA

Mariji, da isprosi milost ljubavi prema Isusu i Njoj

O Marijo, shvaćam da si Ti najplemenitije, najuzvišenije, najčišće, najljepše, najbolje i najljupkije stvorenje. O kad bi te svi upoznali, Gospe moja, i ljubili te kao što Ti to zaslužuješ. Tješim se da toliki broj duša u Nebu i na zemlji žive zaljubljeni u tvoju dobrotu i ljepotu. Pogotovu me tješi što te sam Bog ljubi više nego sve anđele i ljude skupa. Ljubljena moja Kraljice, i ja bijedni grešnik te ljubim, ali premalo. Želio bih veću i nježniju ljubav prema tebi i tu mi milost udijeli, jer ljubav prema tebi je veliki znak predodređenja i milost koju Bog udijeli onima koje želi spasiti. Majko moja vidim da trebam biti najzahvalniji tvome Sinu, te da On zaslužuje beskonačnu ljubav. A Ti želiš samo vidjeti da je On ljubljen, i to je najvažnija milost za koju te molim: isprosi mi veliku ljubav prema tvome Sinu Isusu Kristu. Ti od Boga zadobiješ što tražiš. Isprosi mi milost da budem toliko sjedinjen s voljom Božjom da se nikad od nje ne odijelim. Ne tražim od tebe zemaljska dobra, ni časti ni bogatstva, tražim ono što najviše želi tvoje srce, da ljubim moga Boga. Je li moguće da mi nećeš pomoći u ovoj mojoj želji koja je i tvoja? O ne, Ti mi već pomažeš, već moliš za mene. Moli, moli i ne prestani nikad moliti, dok me ne vidiš u Raju, van opasnosti da izgubim moga Gospodina, i sigurna da ću ga zauvijek ljubiti skupa s tobom, predraga moja Majko.

3105 – POHOD BLAŽENE DJEVICE MARIJE – PROPOVIJED

POHOD BLAŽENE DJEVICE MARIJE
Blagdan 

PROPOVIJED

Danas Crkva slavi blagdan Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabeti. Katolička Crkva nam u svakom mjesecu kao svojevrstan putokaz stavlja barem po jedan marijanski blagdan, a u nekom i više njih. Osim toga, dva mjeseca, svibanj i listopad, posvećeni su Majci Božjoj. Na današnji pak dan, posljednji u svibnju, Crkva pred nas stavlja jedan događaj iz Marijina života, kada je, nakon navještenja, pohodila svoju rođakinju Elizabetu. Marija, ispunjena Duhom Božjim, žuri posjetiti Elizabetu da s njom podijeli radost. Bilo je to, vjerojatno, negdje svršetkom ožujka g. 748. od gradnje Rima. židovi su se spremali za proslavu Pashe, svoga najvećega vjerskoga i narodnog blagdana, koji im je dozivao u pamet oslobođenje iz egipatskoga ropstva, i tom su prigodom masovno hodočastili u Jeruzalem. Tu priliku iskoristila je i Marija, pridružila se jednoj karavani te pošla u pohod svojoj rođakinji Elizabeti u Ain Karim. Povod za to dao joj je anđeo kod navještenja, koji joj je rekao: “Gle! I tvoja rodica Elizabeta zače sina u svojoj starosti. Već je u šestom mjesecu ona koju zovu nerotkinjom, jer Bogu ništa nije nemoguće” (Lk 1,36-37). Stvarno Svemogući Bog na različite načine potvrđuje svoje nakane u ovome svijetu, a preko svojih suradnika velikodušno dijeli radost u izobilju. Susret Marije i Elizabete nadahnjuje želju da se i ja naučim životno susretati s Bogom i da tu puninu susreta živim u susretu s ljudima.

3105 – POHOD BLAŽENE DJEVICE MARIJE – JUTARNJA MOLITVA

POHOD BLAŽENE DJEVICE MARIJE
Blagdan 

JUTARNJA MOLITVA

✞ U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen ✞

“Tebi ću se moliti, o Bože, ujutro ćeš moj glas uslišati.” Ps 5, 3

Mariji, da isprosi milost oproštenja grijeha i vječnog spasenja

Majko Božja evo pred tvojim nogama mene bijednog grešnika, podložnika pakla, koji se tebi utječe i u tebe se uzda. Ne zaslužujem niti da me pogledaš, ali znam da Ti koja si gledala svoga Sina kako umire da bi spasio grešnike imaš veliku želju da im pomogneš. O Majko milosrđa, pogledaj na moje bijede i smiluj mi se. Znam da te zovu utočište grešnika, nadom očajnika i pomoćnicom napuštenih. Ti si dakle moje utočište, moja nada i moja pomoć. Po tvome zagovoru zadobit ću spasenje. Zbog Isusove ljubavi pomozi mi, pruži ruku bijedniku koji je pao i tebi se utječe. Znam da se Ti tješiš pomažući koliko možeš grešnika, pomozi mi sad kad mi možeš pomoći. Svojim grijesima sam izgubio Božju milost i dušu. Predajem se u tvoje ruke, kaži mi što mi je činiti da se povratim u milost moga Spasitelja, želim odmah to učiniti. On me šalje tebi, da mi pomogneš jer želi da se utječem tvome milosrđu, pa da mi, osim zasluga tvoga Sina, Ti i tvoja molitva pomognete da se spasim. Tebi se utječem koja moliš za tolike grešnike, moli Isusa i za mene. Kaži mu da mi oprosti i On će mi oprostiti, kaži mu da želiš moje spasenje i On će me spasiti. Neka se vidi dobro koje Ti znaš učiniti onome koji ima povjerenja u tebe. Amen, tako neka bude, tome se nadam, amen.

08. NKG – UTORAK – MISNA ČITANJA (I)

VIII. TJEDAN KROZ GODINU – UTORAK
08. NKG –  Svagdan ili: Sv. Beda Časni, prezbiter i crkveni naučitelj; Sv. Grgur VII., papa; Sv. Marija Magdalena de’ Pazzi, djevica

MISNA ČITANJA
📖: Sir 35,1-12; Ps 49,5-8.14.23; Mk 10,28-31

Prvo čitanje: Sir 35, 1-12
Tko vrši zapovijedi, prinosi žrtve pričesnice.

Čitanje Knjige Sirahove
Tko se drži Zakona, umnožava svoje žrtve.
Tko vrši zapovijedi, prinosi žrtve pričesnice.
Tko uzvraća ljubav, prinosi brašneni cvijet.
Tko daje milostinju, prinosi žrtvu zahvalnicu.
Milo je Gospodu kad tko odstupa oda zla, i okajnicu prinosi tko odstupa od nepravde.
Ne pokazuj se pred Gospodom praznih ruku, jer to sve biva prema zapovijedi.
Žrtva pravednikova ukrašava žrtvenik, i miomiris njezin dolazi pred Svevišnjeg.
Ugodna je žrtva pravedna čovjeka, i njezin se spomen ne zaboravlja.
Vedra oka časti Gospoda, i ne škrtari prvinama što ih prinosiš.
Za svakoga prinosa neka ti lice sja od veselja, i s radošću posvećuj desetinu.
Daj Svevišnjemu kao što i on tebi dade, vedra oka i koliko možeš.
Jer sve Gospod plaća i vratit će sedmerostruko.
Ne podmićuj ga, jer on ne prima mita.
I ne uzdaj se u žrtvu nepravednu, jer je Gospod sudac i ne gleda tko je tko.
Riječ Gospodnja.

BL. DJEVICA MARIJA, MAJKA CRKVE

BL. DJEVICA MARIJA, MAJKA CRKVE
Spomendan

Na Duhove smo proslavili blagdan rođenja sv. Crkve Kristove. A na drugi dan Duhova, slavimo blagdan Marije Majke Crkve.
U prvim vremenima Crkve više je bilo naglašeno Božansko materinstvo Marijino i ona se štovala kao Bogorodica, dok u posljednjim vremenima naglasak je stavljen na Crkvu i Marija se štuje kao Majka Crkve.
Za mnoge Crkva su papa, biskupi, župnici, odnosno hijerarhija, liturgija, sakramenti, zakoni… itd.
Zato papa Pavao VI. pri svršetku Drugog Vatikanskog Sabora (21. studenog 1964.) naglašava da se Crkva ne iscrpljuje u hijerarhijskoj strukturi, u svojoj liturgiji, u svojim sakramentima, u svojem pravnom uređenju, već njezina intimna bit, prvi izvor njezine posvećujuće učinkovitosti je u mističnom sjedinjenju s Kristom, u sjedinjenju koje mi ne možemo odvojiti od One koja je Majka utjelovljene Riječi, i koju je Isus Krist htio tako tijesno povezati sa sobom u našem spasenju.
Stoga Pavao VI. kao krunu Sabora proglašava Mariju »Majkom Crkve«, majkom svega Božjeg naroda, vjernika i pastira, koji je nazivaju majkom ljubaznom i želi da tim preslatkim imenom unaprijed presveta Djevica bude još više čašćena i zazivana od svega kršćanskog naroda.

NEDJELJA DUHOVA (PEDESETNICE) – VEČERNJA MOLITVA

NEDJELJA DUHOVA (PEDESETNICE)
Svetkovina

VEČERNJA MOLITVA

“Bože, u pomoć mi priteci.
Gospodine, pohiti, da mi pomogneš.
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Dođi, Duše Sveti, napuni srca svojih vjernih i zapali u njima oganj svoje ljubavi.

(Ispitaj svoju savjest: razmisli najprije nisi li danas učinio koji teški grije? Kako si molio svoje redovite molitve; ako je nedjelja ili zapovijedani blagdan: jesi li bio kod svete Mise? Kakav si bio kod kuće, na radnome mjestu, u društvu? Jesi li danas učinio koje dobro djelo?)

Kajem se od svega srca što uvrijedih Boga, najveće i najmilije dobro.
Mrzim na sve svoje grijehe i čvrsto odlučujem da ću se popraviti i da neću više griješiti.

Himan

Već mrak se hvata, gine dan,
o Stvoritelju, čuj nam glas:
Po beskrajnoj Ti blagosti
iznad nas bdij i štiti nas.
Udalji sanj opake
i opsjene što noć ih tka,
obuzdaj našeg zlotvora
da tijelo se ne okalja.
Podijeli, Oče milostiv,
i Sine jednak Ocu svom,
što s njim i Duhom Presvetim
u kraju vladaš vječitom. Amen.

-Gospodine, usliši molitvu moju.
-I vapaj moj k Tebi da dođe.

Pohodi, molimo Te, Gospodine, ovo prebivalište i daleko odagnaj od njega sve neprijateljske zasjede.
Tvoji sveti anđeli stanovali u njemu i u miru nas čuvali. A blagoslov Tvoj bio uvijek nad nama.
Po Kristu, Gospodine, dok bdijemo, čuvaj nas kad spavamo, da bdijemo s Kristom i počivamo u miru.
Blagoslovio nas i čuvao svemogući Bog, Otac i Sin i Duh Sveti. Amen.”

Duhovi

Svatko je od nas dobio od Njega upute za osobno poslanje kao i učenici i apostoli…

Bili u prvom redu ovo slike ili u onom najzadnjem, ako s Njime hodimo i Njega slušamo, onda smo uvijek s Njime i red je nebitan, jer smo s Njime povezani današnjom zapovijeđu i njenim izvršavanjem…

NEDJELJA DUHOVA (PEDESETNICE)

NEDJELJA DUHOVA (PEDESETNICE)
Svetkovina

Na Duhove slavimo život kojega nam Bog daruje. Isus dahne nad apostole kao znak života kojega nam ne može oduzeti ni jedna biološka smrt. To je vječni život koji nas već ovdje zahvaća i kojega možemo doživjeti ovdje, gdje možemo doživjeti njegovu prisutnost. Tu smo, onda, zajedno njegova Crkva. Ovaj život nam ne može nitko oduzeti. Samo ga mi sami možemo odbaciti, jer ovaj se život može srušiti samo grijesima. Kad zatvaramo vrata i prozore Bogu svojom okorjelošću i ponavljanjem grijeha, sami se isključujemo iz ljubavi Božje.

Na Duhove slavimo život kojega nam Bog daruje

Na Duhove slavimo život kojega nam Bog daruje. Isus dahne nad apostole kao znak života kojega nam ne može oduzeti ni jedna biološka smrt. To je vječni život koji nas već ovdje zahvaća i kojega možemo doživjeti ovdje, gdje možemo doživjeti njegovu prisutnost. Tu smo, onda, zajedno njegova Crkva. Ovaj život nam ne može nitko oduzeti. Samo ga mi sami možemo odbaciti, jer ovaj se život može srušiti samo grijesima. Kad zatvaramo vrata i prozore Bogu svojom okorjelošću i ponavljanjem grijeha, sami se isključujemo iz ljubavi Božje.

No i ovdje Isus govori riječi oslobođenja:”Kome oprostite grijehe, bit će oprošteni.” Ako dopustimo da nas Isus zahvati, dobivamo moć da raskinemo smrtni lanac grijeha ako se, poput Isusa, obratimo onome koji je sagriješio. Ovdje se radi o čudesnom daru koji je dan svakom krštenom: “Kome oprostite, bit će oprošteno.” Na vama je da ovaj život vjere dalje predajete. Ako mu vi spriječite, ako ga vi ostavite u grijehu, onda će biti izgubljeno mnogo više od bioloških funkcija. Bog nam je povjerio život koji je vječan i mi ga trebamo dijeliti. Kao što je Bog poslao Isusa, tako Isus šalje nas: ovo predavati dalje.

don Ivica Matulić