Usporiti i opažati stvari

usporiti-i-opazati-stvariUsporiti i opažati stvari

Živimo u doba posvemašnje zaposlenosti i strahovitog tempa života. Stoga, mnogi među nama trče naokolo poput nekih ‘vjeverica’! I ti se također možeš zateći u poslu i žurbi. Takva okupiranost rađa nestrpljivost. Budi iskren. Gubiš li katkad strpljenje ako su tvoja mikrovalna pećnica ili računalo “odviše spori”? Hvata li te tjeskoba čekajući u redovima, na semaforima ili ako ti prijatelj kasni pet minuta? Nastavi čitati

Oglasi

Misli sv. Maksimilijana Kolbea

Maksimilijan KolbeMisli sv. Maksimilijana Kolbea

(iz knjige Y. Ivonidesa: Maksimilijan Kolbe)
-Često razmišljaj o poslušnosti! Svaki put kad se prekrižiš, izgovarajući riječi “U ime Oca”, posveti Bogu Ocu svoje misli! Na riječi “i Sina”, posveti Isusu srce i volju! Spominjući ime Duha Svetoga, savij pleća da bi mogao ponijeti teret napora za slavu Božju, za dobro Crkve i Reda, za spas duša! Kad sklapaš ruke i izgovaraš “Amen”, sjeti se da moraš nadnaravno Ijubiti bližnjega i to mišlju, riječju i djelom! Ako tako budeš radio, zadobit ćeš Nebo, u protivnom, otići ćeš u pakao. Život je kratak, dakle, i trpljenje. Nebo, Nebo, Nebo! Hrabro naprijed! Uskladi svoju volju s voljom Božjom! Budi poslušan i strpljiv! Uzmi križ i idi za Isusom! Nastavi čitati

Kad si jutros ustao

Kad si jutros ustao, ja sam ti već bio pripremio sunce da ugrije tvoj dan. Pripremio sam ti hranu. Da, to sam ti pripremio dok sam bdio nad tvojim snom, nad tvojom obitelji, nad tvojim domom. Očekivao sam tvoje “Dobro jutro!”, ali ti si na to zaboravio…

Činilo se da se jako žuriš. Oprostih ti… Sunce je izašlo, cvijeće zamirisalo i jutarnja rosa te pratila, a ti ni pomislio nisi da sam ti to ja pripremio. Tvoji su se ukućani nasmiješili, tvoji prijatelji su te pozdravljali, učio si, puno posla obavio, pobjede nosio, ali … nisi shvatio da sam ja s tobom i da bih puno više s tobom učinio da si me zamolio. …Žurilo ti se… Oprostih ti. Nastavi čitati

Oproštajno pismo

 

Oproštajno pismo

Оvo je oproštajno pismo jednog genija. Gabrijel Garsija je najpoznatiji kolumbijski pisac, najviše zahvaljujući njegovom djelu “Sto godina samoće“.

On se povukao iz javnog života iz zdravstvenih razloga. Imao je rak limfnih žlezda i stanje mu se stalno pogoršavalo. Svojim prijateljima je poslao oproštajno pismo koje se raširilo svijetom i iz koga možete izvući zaista lijepu životnu pouku. Pročitajte ga jer je kratko i unikatno, a napisao ga je jedan od najpoznatijih pisaca današnjice.

“Кada bi samo na trenutak Bog zaboravio da sam zakrpljena marioneta i kada bi mi podario samo još jednu zakrpu života: VRIJEME bih iskoristio mnogo bolje i intenzivnije.

Najvjerovatnije ne bih rekao sve što mislim, ali bih razmislio šta govorim. Ocjenjivao bih stvari ne prema njihovoj vrijednosti već prema njihovom značenju.

Manje bih spavao – više bih sanjao, zato što svakog minuta od kako zatvorimo oči, gubimo 60 sekundi svjetlosti. Produžio bih kada drugi zaostanu, bio bih budan kada drugi spavaju. Nastavi čitati

Priča o vjeri

Priča o vjeri

Jedan je poslovni čovjek bio u dugovima do grla i nije vidio izlaz. Dugovao je banci, a istovremeno su njegovi dobavljači tražili isplatu.

Otišao je u park kako bi nekako pokušao očistiti negativne misli iz uma. Nslonio je glavu na ruke i razmišljao o idejama koje bi ga mogle spasiti od bankrota. Odjednom se pred njime pojavio neki starac.

“Vidim da te nešto muči”, rekao je. ”Želiš li to podijeliti sa mnom?”

Poslovni čovjek mu je sve ispričao, a starac ga je slušao bez prekidanja. A onda je rekao:

“Mislim da ti mogu pomoći.” Pitao ga je za ime, ispisao ček i pružio ga poslovnom čovjeku.

“Uzmi ovaj novac. Naći ćemo se za godinu dana i možeš mi ga onda vratiti.”

Muškarac nije stigao ništa reći, starac se izgubio u gužvi. Nastavi čitati

PRESVETO SRCE ISUSOVO

Presveto Srce Isusovo

Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome.

Gospodine,
tako nas silno ljubiš, svim svojim Srcem.
Srcem koje je postalo simbol ljubavi.
Tvoja ljubav nije polovična, nikome se ne želi uskratiti.
Kod Tebe i uz Tebe svatko može rasti
i osjetiti da ima potpunu slobodu.
Živiš da bi ljubio do kraja.
Živiš jer ljubiš, živiš da ljubiš.

Isuse, Ti poznaješ moje srce.
Pomozi mi Isuse da u svojoj sitničavosti ne mjerim,
ne uspoređujem svoje postupke i postupke drugih.
Pomozi mi da da u meni prevlada ljubav, a ne Zakon.
Pomozi mi da ne padnem u zamku ne davati se više
no što je to Zakonom određeno.
Pomozi mi da ne smirujem svoju savjest pitanjem o tome
koliko sam dužna dati,
samo da ne bih dala koliko traži potreba i nevolja drugih.

Pomozi mi, Isuse, da ne raspravljam o dužnostima i pravima
po kojima ću baštiniti Nebo, da ne živim proračunato.
Jer, za ljubav si me stvorio.
Pomozi mi da Tvoj Zakon ne svodim na razinu: moraš – ne smiješ.
Već da budem osoba, ljubav dokraja,
da poput Tebe imam srce za svakoga.

Smiluj mi se, Gospodine.
Često sam sumnjala u Tvoju ljubav.
Često sam pomislila da si me zaboravio.
Željela sam biti ljubljena, a nisam bila spremna ljubiti,
ljubiti bez očekivanja da budem ljubljena.
Mnogo si mi oprostio, a sama ponekad teško praštam.
Mnogo mi daješ, a sama ponekad teško dajem
bez očekivanja da bude uzvraćeno.

Smiluj se svim onim trenucima
kad Tvoja ljubav u meni nije bila ljubljena.
Kad si bio raspet mojom sebičnošću.
Kad je Tvoje Srce bilo ranjeno mojom zloćom.

Zagrli me svojom dobrotom.
Ljubavi do kraja razdana, rani me svojom velikodušnošću.
Pouči me svjetlom svoje Riječi.
Prati me na mojim putevima, oboružaj me poniznošću.
Osvoji me za sebe, oživi me snagom praštanja.
Oslobodi me od suvišnih želja.
Prigli me u svoje naručje.

Isuse blaga i ponizna Srca,
učini srce moje po Srcu svome.

Tajanstvene stepenice

Tajanstvene stepenice
Loretto kapela (napravljena 1873.godine) se nalazi u gradu Santa Fe, država Novi Meksiko.
Ova kapela ima 250 tisuća posjetioca godišnje, koji dolaze da vide stepenište, staro preko 130 godina.
To je ono što čini ovu kapelu drugačijom. Nakon što je kapela izgrađena, krajem XIV stoljeća, časne sestre su primjetile da nedostaju stepenice, koje bi vodile u galeriju.

Provele su devet dana moleći Sv. Josipa da im pomogne jer je on bio zaštitnik stolara… Zadnji dan molitve na vrata im je pokucao stranac i rekao im da je on stolar, koji bi im mogao pomoći u pravljenju stepeništa. On je SAM konstruirao stepenice, koje se mogu nazvati vrhuncem stolarije. Niko nije mogao shvatiti kako stepenište može držati samo sebe, kad im nedostaje centralni, noseći stup.

Proces je trajao šest mjeseci, a stolar, koji nije upotrijebio ni jedan čavao, šaraf, kao ni lijepilo da sastavi stepenice, nestao je po završetku posla, ne uzevši novac. Od tada ide priča po Santa Feu da je stolar bio Sv.Josip – osobno i zbog toga je stepenište postalo mjesto hodočašća.

Tri misterije se napominju u kapeli Loretto:
1. Nikada nije identificiran čovjek koji je napravio stepenice…
2. …arhitekti, stručnjaci, inženjeri, svi kažu da ne mogu shvatiti kako se stepenište može držati samo od sebe, bez nosećeg (potpornog) stupa, bez čavala i ljepila…
3. Treća je misterija drvo od kojeg su stepenice napravljene… odakle potječe drvo… nakon ispitivanja, pronašli su da je drvo od kojeg su napravljene stube ne ne postoji u cijelom tom području.

Još jedan detalj koji povećava vjerovanje u čudo: stubište ima 33 stube-Isusove godine starosti… slike pogledajte na

http://www.lorettochapel.com