32. NKG – NEDJELJA – PROPOVIJED (C)

nedjelja-nedjeljne-propovijedi-32-nkg-c

XXXII. TJEDAN KROZ GODINU – NEDJELJA
32. NKG – TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

DESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

PROPOVIJED

Koja je i kakva je zadnja sudbina čovjeka?

To je pitanje i odgovor današnjih misnih – liturgijskih čitanja. Isus nas uči da je ta sudbina život, ali ne ovaj život da se izjednači sa onim vječnim, kako čujemo u današnjem evanđeoskom ulomku. Mučeništvo majke makabejke i sedam sinova nam nudi sigurnu nadu u uskrsnuće za koje oni daju život, a Isus uči da je Bog, Bog živih – Abrahamov, Izakov i Jakovljev, a ne Bog mrtvih. Pavao na ovu nakanu traži od Solunjana da nastave moliti da Riječ Božja se širi i slavi…
Ako vjerski živimo i razmišljamo, onda bez ikakve sumnje uskrsnuće mrtvih je velika poruka nade. Za vjernika nije najveće blago život koji imamo, već život kojega iščekujemo i kojemu se nadamo, uza svu cijenu i vrijednost ovoga ovdje sadašnjega života kojim zavrjeđujemo onaj budući. Kršćanska nada ne živi u oblaku, živi ovdje u životu, ovdje u povijesti, ovdje u povijesti spasenja. Zato vrijedi ustvrditi da posljednja sudbina čovjeka nije jasna kao matematika ili kao kemijski sastav vode, jer to je tajna i objava koje ne podliježu razumu, već objavi i vjeri. Nastavi čitati

0911 – POSVETA LATERANSKE BAZILIKE – BIBLIJSKA MISAO DANA

POSVETA LATERANSKE BAZILIKE
Blagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

Iv 2,13-22
Sveti Ivan na Lateranu je Papina biskupska crkva – dakle prvostolnica rimskog biskupa, dok je sveti Petar u Vatikanu mjesto Pape kao poglavara Katoličke Crkve. Njezina povijest počinje gradnjom u 4. stoljeću, nakon što je Konstantin dao slobodu kršćanima. S natpisom nad glavnim vratima: MATER ET CAPUT OMNIUM ECCLESIARUM URBIS ET ORBIS – (Majka i glava svih crkava Grada i svijeta). Već 313. godine doskora nakon pobjede Konstantina nad Maksencijem Lateran je za vrijeme pape Melkijada prešao u posjed Crkve (odatle i ime) i na mjestu konjaničke vojarne s poljanama započela je gradnja bazilike, koju je posvećena Spasitelju, Otkupitelju – Salvator, ona je prva i najstarija među patrijarhalnim bazilikama (druge su sv. Petar, sv. Pavao i sveta Marija Velika – Maggiore) i prva među sedam hodočasničkih crkava (Santa Croce – sv. Križa, San Sebastiano i San Lorenzo daju ostale tri hodočasničke crkve. Relikvije najpoznatijih kršćanskih svetaca spadaju u njihovo crkveno blago). Nastavi čitati

31. NKG – PETAK – BIBLIJSKA MISAO DANA

XXXI. TJEDAN KROZ GODINU – PETAK
31. NKG – Svagdan, ili: Bl. Gracija Kotorski, redovnik

BIBLIJSKA MISAO DANA

SINOVI SVIJETA NASPRAM SINOVA SVJETLA
Lk 16, 1-8
Novac je pokretačka snaga svijeta. I danas kao i u Isusovo vrijeme. Isus se često služi novcem, slikom novca ili ophođenjem s novcem kako bi svojima onodobno a i nama danas pojasnio ono što želi reći, kako moramo postupati.
Neshvatljivo, u vremenu opće borbe protiv korupcije i mita, Isus nam donosi usporedbu o nekome naskroz pokvarenu upravitelju koji je pronevjerio svomu gospodaru milijunske iznose. I kako taj krivac, doslovce kriminalac postupa? Što ga u životu čeka? Prosjački štap, ili teški težački poslovi, kopanje i sl. Isusova nakana nije istaknuti ili pohvaliti nepoštenje nepoštena upravitelja, nego njegovu snalažljivost, oštroumnost i sposobnost (pr)ocijeniti situaciju u kojoj se našao. Čovjek je zapao u nemilost i na kraju spoznaje kako mu je njegovo stanje bezizlazno, beznadno. Kako bi spasio svoju budućnost, spasiti što se dade spasiti, on u posljednji trenutak traži i pronalazi slamku spasa. I u tome zakida svoga gospodara, smanjujući dugove dužnicima. Na postojeći zločin, na svoju kriminalnu radnju dodaje još jednu, da bi barem spasio vlastitu kožu i budućnost. Čovjek ne želi pasti u društveno ‘ništa’ s takva visoka položaja. Želi osigurati svoju budućnost. Zna što može i što ne može, za što je sposoban, a za što nije i čega ga je u životu stid pred drugim ljudima. Nastavi čitati

31. NKG – ČETVRTAK – BIBLIJSKA MISAO DANA

XXXI. TJEDAN KROZ GODINU – ČETVRTAK
31. NKG  – Svagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

U BOGA NITKO NIJE IZGUBLJEN
Lk 15, 1-10

Slušamo čitanje iz 15. Lukina poglavlja. Nakon oporosti iz prethodnoga poglavlja, gdje Isus teškim rječnikom traži od ljudi odreknuće od svega i temeljito, radikalno nasljedovanje njegove osobe, noseći svoj križ, u ovome poglavlju – koje je naslovljeno kao Evanđelje u Evanđeljima – imamo novu tematiku: Bog traži izgubljeno. Poziva on grješnike na obraćenje, ne samo načelno i općenito, nego upravo ovdje i danas. U Isusu je među nama Božje milosrđe, i svojim druženjem s grješnicima i carinicima Isus je od samih početaka svoga djelovanja zazoran pobožnicima u svome narodu, onim uzornim vjernicima, kojima je takvo Isusovo ponašanje jednostavno spoticaj. Što je jednima skandalozno, obraćenje samo jednoga jedinoga grješnika, koji je pronašao put u Očevu kuću, za Isusa je i za ‘anđele Božje u nebu’ povod za silno nebesko klicanje i radost. Nastavi čitati

31. NKG – SRIJEDA – BIBLIJSKA MISAO DANA

XXXI. TJEDAN KROZ GODINU – SRIJEDA
31. NKG – Svagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

BIT I PRETPOSTAVKE NASLJEDOVANJA ISUSOVA
Lk 14,25-33
Tekst je zacijelo jedan od najneugodnijih kod triju sinoptika – Mateja, Marka i Luke. Isus govori kako treba mrziti samoga sebe, svoj život, obitelj, i nabraja poimence članove uže obitelji. Potom govori o uzimanju sramote križa na sebe i na kraju odreknuću od svega što čovjek posjeduje. Središnji dio tvore dvije usporedbe koje nas fatalno podsjećaju na vrijeme nakon sloma komunističkoga režima na ovim prostorima. Na čemu su gradili svoj sustav svi protubožni, a onda u konačnici i protučovječni režimi? Jasno, ako se gradi na ljudskim kostima i suzama te plaču nemoćnih, takvo društvo, takav poredak ne može nikako uspjeti niti biti blagoslovljen. Na njemu leži prokletstvo.

Kad Isus ovdje govori o ‘mržnji’, onda on ne misli na afektivnu ili emocionalnu zloću, zlobnu mržnju, nego je mržnja na sebe ovdje opreka samozaljubljenosti, odmak – nutarnji i vanjski – od svega što nas okružuje. Isus veli kako ništa na ovom svijetu ne smijemo apsolutizirati, ni oca, ni majku, ni vlastitu suprugu, ni potomstvo. Čovjek se mora u sebi odvojiti od svega i svakoga. Nije mjesto govoriti ovdje o Edipovu kompleksu iz psihoanalize, ali se to toliko puta ozbiljuje upravo u brakovima. U Isusovim riječima nema elementa zloće koju mi povezujemo s riječju ‘mržnja’, nego je u svemu poziv na slobodu, nenavezanost na bilo što ili koga, osim njega. Nastavi čitati

31. NKG – UTORAK – BIBLIJSKA MISAO DANA

XXXI. TJEDAN KROZ GODINU – UTORAK
31. NKG – Svagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

BLAGO UZVANICIMA NA GOZBU GOSPODNJU

Lk 14,15-24

U Luke je neki čovjek, dok u Matejevu Evanđelju kralj priređuje gozbu. Triput on poziva na svečanost, svečanu gozbu. Prvi put poziva on ‘mnoge’; svatko od pozvanih na svoj način šalje svoju ispričnicu, ne može doći na svečano slavlje i radovati se. Drugi put poziva on sve ‘siromahe, bogalje, slijepe i hrome’, i na kraju, da bi se svečana dvorana ispunila, poziva on sve s ulica, sve namjernike, kako bi se moglo početi sa slavljem, bez razlike na položaj, vjeru ili naciju. Isus usporedbu donosi pobožnim Židovima, ljudima koji očekuju mesijansko vrijeme, onima koji su osvjedočeni kako su upravo oni povlašteni sudionici toga mesijanskoga slavlja. Nastavi čitati

31. NKG – NEDJELJA – PROPOVIJEDI (C)

XXXI. TJEDAN KROZ GODINU – NEDJELJA
31. NKG (C) – TRIDESET I PRVA NEDJELJA KROZ GODINU

PROPOVIJEDI

Luka evanđelist u svome Evanđelju ima svoje omiljele i teme i riječi, omiljele ideje i prizore koje nam donosi u neprispodobivoj jednostavnosti ali i zornosti. Riječi su to poput siromah, carinik, malen, grješnik, pogotovo riječ ‘danas’, zatim odlučna Božja volja za čovjekovim spasenjem, gdje Bog ne preže ni pred čim da čovjeku ponudi konačni mir i spas. Tu su i riječi žurba, hitnja, prihvat, spas, spašavanje izgubljenih, radost. Sve ćemo to pronaći i u kratkoj zgodi sa Zakejem koja se odigrava u Jerihonu, kroz koji Gospodin mora proći na putu prema Jeruzalemu, gradu svojih nadanja i snova, sramote i proslave.

Zakej je carinik, štoviše, nadcarinik, i to veoma bogat. To bi se danas dalo usporediti s poreznikom koji uime države ubire poreze od ljudi. Rimska ga vlast postavila na to mjesto, a pritom se i sam dobrano obogatio. Malo caru, malo u vlastiti džep. Važno je bilo da se oduži carskom dvoru i njegovu namjesniku u Judeji, a za drugo nije važno što će se prelijevati na njegov osobni račun. Lihvar i kamatar. Kod ljudi i sunarodnjaka je omražen (inače ime Zakej jest umanjenica od imena Zaharija) jer se na njihovoj grbači obogatio; kao grješnik nema pristupa bogoslužju, javno je prokazan i otpisan. Stoga mu mnoštvo oko Isusa ne dopušta da se Isusu približi, gura ga u stranu, nema on pravo dodirnuti ili biti u blizini toga pravednika i čudotvorca. Nastavi čitati

0111 – SVI SVETI – PROPOVIJED – SVETOST DANAS

svi-sveti-propovijed-svetost-danas

SVI SVETI
Svetkovina

PROPOVIJED

SVETOST DANAS

Blagdan svih svetih je blagdan znanih i neznanih plemeniti ljudi. Blagdan svih onih koji su vjerovali u ljubav i plemenitost. Znani i neznani, slavni i neslavni, bogati i siromašni, bijeli i crni. Vrlo rano se ovaj blagdan slavio između Uskrsa i Duhova. Smisao je jasan: Svi sveti su pobjeda Kristova uskrsnuća u životu ljudi i prisutnost Duha Svetoga u njima. A od osmog stoljeća Svi sveti se počinju slaviti u Rimu prvoga studenog, a poslije devetog stoljeća u cijelom svijetu. Upozorava nas da više prepoznajemo plemenitost nego li zloću u ljudima. Nastavi čitati

30. NKG – ČETVRTAK – BIBLIJSKA MISAO DANA

XXX. TJEDAN KROZ GODINU – ČETVRTAK
30. NKG – Svagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

JERUZALEME, JERUZALEME… GOSPODIN ZAPLAKA
Lk 13,31-35
I prethodno smo imali kratko izvješće kako je Herod htio vidjeti Isusa (usp. Lk 9,9). Zanimao se živo, tko je ta osoba o kojoj čuje da čini silne stvari. Ivana je dao smaknuti u tamnici, i Isus mu ostaje velika zagonetka i upitnik. Jednom ga je htio vidjeti, drugi put ga želi ubiti, a kad se susreo s njime, za Isusova suda, onda mu se narugao, ali ga nije osudio (Lk 23,6-12). Drugi će Isusa smaknuti, ne Herod. Isusu donose Herodovu prijetnju farizeji. Nije jasno iz kojih motiva. Kod Marka su farizeji zajedno s herodovcima kovali urotu protiv Isusa, a ovdje odjednom izranjaju kao oni koji ga žele upozoriti na prijeteću opasnost. Nastavi čitati

30. NKG – SRIJEDA – BIBLIJSKA MISAO DANA

temptation-of-jesus

XXX. TJEDAN KROZ GODINU – SRIJEDA
30. NKG – Svagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

Spasenje nekršćana

Kad gospodar kuće ustane i zaključa vrata, a vi stojeći vani počnete kucati na vrata: ‘Gospodine otvori nam!, on će vam odgovoriti: ‘Ne znam vas odakle ste!’ Tada ćete početi govoriti: ‘Pa mi smo s tobom jeli i pili, po našim si trgovima naučavao!’ A on će vam reći: Ne znam odakle ste!” Dakle, nije dovoljno dolaziti na misu ili slušati propovijedi, ako ne postoji autentični vjernički život koji jedini ‘otvara vrata’ Kraljevstva. U takvo kraljevstvo ulaze ‘posljednji’, ‘daleki’, ali pravedni, istinski mirotvorci, istinski vjernici. Granice Kristove crkve nisu one vanjske, nego prolaze kroz čovjekovo čisto srce i budnu savjest: “Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me…” (Mt 25, 34-35).
Današnja su nedjeljna čitanja veličanstveni spjev univerzalnosti spasenja Božjega, pohvala beskrajnoj ljubavi Božjoj koja ne poznaje rasne, nacionalne, političke ili društvene barijere, veliki ushit zbog tajnovitog bogatstva skrivena u srcu svakog pravednog i dobrog čovjeka. Istinsko zajedništvo s Bogom odlučuju se na egzistencijalnoj i etičkoj razini. Odatle proizlazi oštar Isusov prijekor da nas neće spasiti to što smo propovijedali u njegovi ime i slavili obrede njemu na spomen, ako naša srca i naš život budu daleko do njega. Ostat ćemo za njega stranci!
Današnje evanđelje usmjerava pozornost na tajnovitu slobodu spasenjske ljubavi Božje, one ljubavi koja je nadahnuta jednim kozmičkim planom stvaranja i otkupljenja, i koja svjedoči o svojoj prisutnosti u beskonačno raznolikim odabirima, načinima, stupnjevima i intenzitetu. Božja ljubav – koja je srce otkupljenja – pretpostavlja beskrajno različite oblike i načine njezina ostvarenja i nazočnosti u ljudskoj povijesti i u ljudskim srcima.

fra Anđelko Domazet