24. NKG – Utorak – Biblijska misao dana

MLADIĆU, TEBI KAŽEM: USTANI
Lk 7, 11-17
Dva velika čuda koja Isus čini: Izliječio je stotnikova slugu bez fizičkoga dodira, a čujemo kako ovdje uskrisava jedinca sina majke, majke udovice. Čudo ima veliki odjek u narodu. “Velik je prorok ustao među nama! Bog je napokon pohodio svoj narod!” Kao da čujemo daleku jeku onoga što je Bog obećao po Mojsiju da će poslati u svoje vrijeme proroka, većega od samoga Mojsija, koji će u osobi donijeti spasenje. I kao da ovim čudom Isus priprema odgovor koji će doskora dati Ivanovim učenicima što ih je ovaj iz tamnice poslao k Isusu s upitom, je li on pravi ili nije. Isus će odgovoriti neizravno, kako “slijepi progledaju, hromi hodaju, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi uskrisuju, a siromasima se propovijeda Radosna vijest” (7,22). Isus je pak više od proroka, on je “Gospodin” (r.13). Isusova je riječ moćna i ponovno udahnjuje život u beživotno tijelo. Nastavi čitati

Oglasi

24. NKG – Ponedjeljak – Biblijska misao dana

lk-71-10RECI SAMO JEDNU RIJEČ, GOSPODINE
Lk 7,1-10
“I kad je Isus dovršio sve te riječi” – tako se obično prevodi. Uzmemo li grčki izvornik, ondje stoji: “I kad je Isus dovršio sve te riječi u uši naroda”. Kao da želi reći evanđelist, Isus govori izravno u uši, riječ treba da dopre do ušiju, a preko ušiju do srca. Isus traži otvorene i poslušne uši! Prethodni odsječak – Isusov govor mnoštvima na zaravni – završava veoma ozbiljnim upozorenjem, pa čak i prijetnjom: Čovjek mora paziti gdje i kako te na čemu gradi svoju životnu kuću. Litica, kamen, stijena ili pjeskovito tlo. Isus ne donosi nikakvu novu teoriju, nikakve nove spoznaje o Bogu, nego poziva sve na novi oblik života, životni hod u krajnjem pouzdanju u Boga. Ne govori Isus o tome što je pravovjerno a što krivovjerno, nego govori o životnoj praksi koja slijedi iz slušanja njegove riječi. I Luka veli, Isusove su riječi još uvijek odzvanjale u ušima naroda kad se spustio prema Kafarnaumu. Zemljopisno je Kafarnaum oko 200 metara ispod morske razine. Nastavi čitati

24. NKG – Nedjelja – Biblijska misao dana

MJERA PRAŠTANJA – PRAŠTANJE BEZ MJERE

Mt 18,21-35

Cijelo osamnaesto poglavlje Matejeva Evanđelja predstavlja nešto kao temelj za život i suživot unutar Kristove zajednice vjernika. Riječ je o ponašanju unutar zajednice, o međuljudskim odnosima, o posve novom pristupu bližnjemu, posvemašnjem obratu koji mora vladati u obraćenim srcima. Na konkretni upit Isus odgovara krajnje načelno. Riječ je o Božjoj velikodušnosti i čovjekovoj uskoći i čangrizavu srcu koje nije sposobno proslijediti drugima zakon ili milost oprosta i smilovanja. U toj uskoći srca i nesposobnosti ljubiti vidimo teške posljedice istočnoga grijeha. U odnosu na Gospodina i Gospodara svi smo sluge i dužnici. Nastavi čitati

23. NKG – Subota – Biblijska misao dana

NA KAKVU TEMELJU GRADIMO?

Lk 6,43-49
Usporedbu o dobru i lošu stablu pronaći ćemo i kod Mateja u Govoru na gori. Pravi i krivi, lažni proroci prepoznaju se prema djelima. Djela pokazuju daleko bolje od riječi što pojedinac nosi u sebi. Djela i čini najbolji su kriterij za prosudbunečijega života. Sve što čovjek čini ima svoje izvorište u ‘srcu’. Isusove su riječi trajni poziv na budnost i spremnost na odluku. Svaki slušatelj je prozvan, izazvan na odluku, upravo u ovom trenutku.
Ponovno čujemo iz Isusovih usta nekoliko životnih jasnih smjernica, kristalno jasnih, prozračnih, kojima je gotovo suvišan komentar. Ovo je koncentrat, visokopostotni ekstrakt, čisti duh iz Isusovih usta koji ne donosi nikakav novi pojam ili koncept o Bogu i Božjem djelovanju, nego nam nudi način na koji svoj život posve preoblikovati i preusmjeriti, preokrenuti. Nastavi čitati

1509 BLAŽENA DJEVICA MARIJA ŽALOSNA

BLAŽENA DJEVICA MARIJA ŽALOSNA

Danas se Crkva sjeća, dan nakon Uzvišenja Svetoga Križa, Blažene Djevice Marije Žalosne – ili Sedam žalosti BDM, Marija-Gospa Žalosna, Mater Dolorosa. U veoma je uskoj svezi s jučerašnjim blagdanom Uzvišenja Kristova križa. Dok se u onome “Evo drvo križa!” slavi Kristov križ kao znamen pobjede i drvo života, dok vjernici zahvalno i bijući se u prsa promatraju Kristov križ, dotle danas imamo pred sobom Mariju kao su-patnicu, su-putnicu, na neki način i su-otkupiteljicu, Mariju kao Majku, utjelovljenje Crkve i uzor istinskoga vjernika.
Sedam žalosti BDM označava puninu patnje. Sedam je broj punine, savršenosti, ali se u pučkoj pobožnosti povezuje i s pojedinim fazama Marijina života. Blagdan je uveo za cijelu Crkvu papa Pio VII.god. 1814. Sedam žalosti su:
Prikazanje Isusovo u Hramu, Šimunovo proroštvo i mač boli koji će joj probosti srce. Taj mač boli bijaše nadahnuće za nebrojene umjetnike koji su slikali i oslikavali Mater Dolorosa s mačem u srcu, jednim ili sedam. I Srce se Marijino slikovito prikazuje u pravilu uz Srce Isusovo. Bijeg u Egipat – Bijeg pred ubojicom Herodom u tuđu zemlju, pomor betlehemske djece bio bi druga žalosna postaja u Marijinu životu i životu svete obitelji. Treća postaja bila bi Marijina bol za Isusom kad se kao dvanaestogodišnjak izgubio, a ona ga sva zaplakana i tužna, tražila i našla u Hramu. Četvrta Marijina bol jest susret Isusa i Majke na križnome putu; peta bi bila Isusovo razapinjanje, šesta Isus mrtav u Marijinu krilu – Pietàa – i sedma bol Isusovo polaganje u grob.
Marija Patnica, Marija Dolorosa, Žalosna Gospa vezana je uz njezinu supatnju s patnjom vlastitoga Sina. Prema Ivanovu Evanđelju Marija je pod križem i ondje joj Isus predaje učenika Ivana za sina, a Majku Ivanu za majku. Marija se pita: Zašto? Zašto je moj Sin na križu? Pa kome je zlo učinio? Nije ni mrava zgazio? Pa “prošao je zemljom čineći svakome dobro i to samo dobro!” Liječio je svaku bol, nemoć, prihvaćao u svoje društvo sve, bio prijatelj svakome? – U tome trenutku kroz njezinu glavu prolazilo je tisuće ‘Zašto?’ I mi se danas pitamo: Zašto je morao ovako svršiti ovaj koji bijaše istina u osobi? – Jer ljudi nisu htjeli istinu, htjeli su da im se pusti razbojnik i ubojica, a Život su smaknuli. Nastavi čitati

1409 Uzvišenje Svetog Križa

UZVIŠENJE SVETOG KRIŽA

U Križu je spas
Hvaljen Isus i Marija!
Draga braćo i sestre!
Danas slavimo blagdan Uzvišenja Svetoga Križa. Na ovaj je dan godine 320. u Jeruzalemu posvećena Konstantinova bazilika koja je obuhvaćala vrh Kalvarije i Isusov grob. Kad se gradila ta crkva, nađeni su ostatci svetoga Križa Isusova i stoga se svake godine proslava posvećenja te bazilike u Jeruzalemu na ovaj dan slavila svečano kao Uskrs i Bogojavljenje.
Sv. Jelena pronalazi Isusov Križ
U Misi se međutim ne govori izričito o uzvišenju Križa, nego o uzvišenju Krista po križu i na križu. Raspeće na križu (=križ tvore dvije unakrsne grede) bila je mrska smrtna kazna u starih Rimljana. Oni su redovito razapinjali na križ teške političke zločince i razbojnike. Ali nijedan rimski građanin nije mogao biti osuđen na smrt raspećem.
Od onoga dana kada je na križu visio jedan Nevini, Krist Gospodin, križ postaje njegovim znakom, znakom spasenja po kojem se prepoznaju kršćani.
Za nas je stoga križ nerazdvojiv od Onog koji je na njemu visio za spas svijeta.
Zato mi kršćani u svakom križu – raspelu častimo Raspetoga i Uskrsloga. Stoga je Križ znak pobjede, znak Krista Pobjednika. Radi toga je također križ ujedno i simbol »križnog puta« kojim je obilježen rast do punog razvoja svakog kršćanina i cijele Crkve u hodu kroz povijest čovječanstva prema vječnoj domovini na nebesima.
Prema tome cijeli naš kršćanski život je hod za Kristom Raspetim i Uskrslim. On sam je kroz svoju muku i smrt slavodobitno ušao u slavu Uskrsnuća. Stoga Krist Pobjednik nije nam samo uzor, nego On i danas ostvaruje svoju pobjedu nad silama tame i zla u nama svojim vjernicima.
»Na svijetu ćete imati tjeskobu – kaže nam Isus –, ali ne bojte se jer ja sam već pobijedio svijet.« (Iv 16,33) Nastavi čitati

22. NKG – Subota – Biblijska misao dana

BOG STOJI I IZA ČOVJEKA I IZA SUBOTE
Lk 6,1-5
Isus uzima u zaštitu učenike. Njihovu potrebu, njihovu glad. Oni su jednostavno gladni, i to je važnije od običnoga ljudskog propisa. Farizejima spočitava kako ne razumiju ni smisao zakona niti znaju tko je tu u Isusovoj osobi pred njima. Isus je gospodar subote! On je Sin čovječji, Bog među nama. On je onaj zaručnik iz prethodnoga odsječka. Subota nije tu da čovjeka tlači, da čovjeka podjarmljuje, upreže u nekakve stezulje. On želi da se čovjek osjeća pred svojim Bogom slobodan, kao radosno Božje stvorenje.
U biblijskom izvješću o stvaranju subota je onaj dan kad čovjek u molitvi i klanjanju ima udjela u slobodi, u miru i počinku samoga Boga. Polazeći od te misli i načela u Mojsijevu zakonodavstvu razvila se socijalna misao o tzv. subotnjoj godini, kad se svemu omogućuje mirovanje i pribiranje snaga. Svaka sedma godina je subotnja, a kad se pomnoži sedam puta sedam onda imamo tzv. jubilejsku godinu kad se otpuštaju svi dugovi, kad se vraća svatko na svoje imanje i baštinu, kad svatko može iznova započeti. Svemu je misao kako je sve što imamo i što jesmo dar iz Božje ruke. Sedmoga dana prestaje svaka proizvodnja i kupovanje jer rad bez prestanka i počinka ravan je robovanju i tlaci kojoj bijahu izloženi u Egiptu. Stoga postoji predaja u židovstvu o tome kad će se pojaviti Mesija. Odgovor: Kad se bude makar jednom obdržavala subota kako ju je sami Bog zamislio. Nastavi čitati

Mala Gospa, početak boljega svijeta

Mala GospaNa crkvi u Gospinu svetištu Trški vrh nalazi se krasan latinski natpis: Melioris mundi origo – Izvor ili početak boljega svijeta. Pod tim je motom 1971. g. u Mariji Bistrici održan međunarodni mariološko-marijanski kongres. Govor o izvoru i početku boljega svijeta lijepo pristaje blagdanu rođenja Blažene Djevice Marije ali i trenutku života Crkve i naroda.

Nada i zora spasenja
Sve ono po čemu i zbog čega častimo i štujemo Blaženu Djevicu proizlazi iz činjenice da je ona u promislu Božjem bila predviđena i postala Bogorodica. Zbog toga na početku današnjeg misnog bogoslužja zanosno kličemo: Puni radosti svetkujmo rođenje Djevice Marije. Iz nje je isteklo Sunce pravde. Ta radost odzvanja čitavim današnjim bogoslužjem, a to je obilježje u rimskom obredu od službenog uvođenja ovoga blagdana u kalendar polovicom 7. stoljeća. Nastavi čitati

22. NKG – Četvrtak – Biblijska misao dana

NA TVOJU RIJEČ BACIT ĆU MREŽE
Lk 5, 1-11
Dosada je Isus djelovao redovito u bogomoljama i privatnim kućama. Odsada ide u širu javnost. Znakovito je da k njemu hrli svijet da čuje “Božju riječ”, na koju onda slijedi bogati ribolov te poziv prvih učenika. Svijet gotovo instinktivno sluti da se u Isusu događa nešto neobično, da njegova riječ nije tek tako izgovorena, da je u njoj posebna kakvoća. Stoga se tiskaju da čuju tu novinu, pa mu čak moraju omogućiti da naučava iz lađe. I na kraju čudesnog ribolova Petar i drugovi ostaviše sve i za njim pođoše. Naizgled je ovdje riječ o bogatom ulovu, a zapravo je riječ o preobrazbi cijeloga čovjeka, o posve novome preusmjeravanju u životu. Nastavi čitati

22. NKG – Srijeda – Biblijska misao dana

NAVRATI I KOD NAS, GOSPODINE, TREBAMO TE

Lk 4,38-44
Isus ima punomoć naviještati novi nauk – u sili, ima ovlast liječiti bolesne, izgoniti nečiste sile, mrtve uskrsavati. Nalazimo ga u Petrovoj kući gdje je Petrova punica u ognjici, u vatri. Isus ponovno ‘naređuje’ i vatra je ostavlja. Isti izričaj kao i kod izgona nečiste sile. Sve je u službi Isusova poslanja. Čudesa nemaju svrhu u samima sebi. Isus želi izliječiti žarište bolesti. Još uvijek nam u ušima odzvanja ono ‘danas’. Danas vidjesmo neviđene stvari. Svi su preneraženi, gotovo izvan sebe. Bog je ponovno pohodio narod svoj, Isus podaruje Božjoj riječi novo značenje i učinkovitost.
Znakovito je da Isus čini ovo čudo u subotu. Subota je trajni podsjetnik na djelo stvaranja, ali i predznak otkupljenja i konačnog smirenja u Gospodinu. Subotom se i danas židovska zajednica osjeća otkupljenom. I nakon bogoslužja u bogomolji zapućuju se kući. Objeduju. Nakon odmora, podvečer, ponovno Isus stupa u akciju jer je prestao subotnji odmor. Mogu mirno (do)nositi bolesnike i nemoćnike. Nastavi čitati