32. NKG – NEDJELJA – PROPOVIJEDI (B)

XXXII. TJEDAN KROZ GODINU – NEDJELJA
32. NKG (B) – TRIDESET DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU

PROPOVIJEDI

DAR JE NEIZMJERAN – DAR JE ŽIVOT, DAR BOGATAŠA – DAR SIROMAŠNE UDOVICE

Mk 12, 38 – 44

Dajući svoja dobra, što dajemo, što darujemo, što žrtvujemo? Svakome je očito da se darivanje razlikuje od trgovine. Darivanje je nešto što je sastavni dio života. Kad god se daruje, daruje se od života. Zato dar i nije stvar, dar je život, dar je osoba. Samo osobe, i to samo osobe povezane prijateljstvom daruju se. U ljudskom životu sve je dar i sve može postati dar. Jednostavno darivanjem ulazimo u međusobni odnos, darivanjem se otvaramo jedni drugima. Ljudskost, ljubav… sve plemenito očituje se darom. Dar je izraz ljubavi. Život je dar, i predaje se drugom kao dar. Zato svaki dar ima ‘naplatu’ u samom sebi. Sretan je onaj koji daruje. Nastavi čitati

Oglasi

27. NKG – NEDJELJA – PROPOVIJEDI (B)

 

XXVI. TJEDAN KROZ GODINU – NEDJELJA 
27. NKG (B) – ČETRNAESTA NEDJ
ELJA KROZ GODINU

PROPOVIJEDI

UJEDINJENI U LJUBAVI – BRAK

(Mk 10, 2 -16)

Ljubav je sadržaj koji očarava. Sva su bića, a osobito čovjek obdarena ljubavlju. Ljubav također usmjerava prema zajedništvu, pa tako iz ljubavi nastaje najsnažnije zajedništvo – zajedništvo braka. Kroz brak se ostvaruje ljubav, ali i ljudska vrsta. To znači da je bračno zajedništvo nešto najprirodnije, nešto što je položeno u sam genski kôd svih bipolarnih bića. Uza sve to što su svi ljudi usmjereni na zajedništvo, ipak nije lagano živjeti to zajedništvo. Razne su vrste zajedništva: potrebne, tjelesne privlačivosti, osjećajnosti prema drugome, mogu biti razne vrste trebanja drugoga.

Ljudske ljubavi su dosta prolazne i krhke ako ostanu na nivou spontanosti. Ljubav je nešto uzvišenije i snažnije od privlačnosti. Ljubav zahvaća cijelu ljudsku osobu (htijenje i mišljenje) i zahtjeva angažman cijele osobe. Na ljubav spada i odgovornost i spontanost… i predanje i uzvraćanje. Za ljubav je potrebna vrlo velika zrelost. Ne zreli ne mogu imati ‘kontinuiranu’ ljubav. Ljubav koja je i odgovornost očito traži zrele ljude i za odgovornost. Možda danas kad konstatiramo ljudsku nezrelost. Skoro bi se moglo uspostaviti. Ljubav je predanje drugome i za drugoga. Ljubav je umiranje, a to je uvijek i čin koji traži vrlo zrelu osobu. Nastavi čitati

26. NKG – NEDJELJA – PROPOVIJEDI (B)

 

XXVI. TJEDAN KROZ GODINU – NEDJELJA 
26. NKG (B) – DVADESET ŠESTA NEDJ
ELJA KROZ GODINU

PROPOVIJEDI

Strah od pakla i strah od Boga

Danas je mnogo rečeno o paklu. I o zlodusima. I o strašnome sudu onih koji druge navode na zlo. Je li svijet slikâ i predodžbi na bilo koji način shvatljiv? Nisu li između Isusova vremena i našega kulturalni svjetovi.

Nema sumnje: Isus je o svemu govorio. Đavao i pakao pojavljuju se u njegovim razmišljanjima i govorima, i to ne na rubu, nego na centralnim mjestima. Kako s time ophoditi?

Tri pogrešna tumačenja vrijedi ukloniti. Prvo tumačenje kaže: To su tada bile (primitivne predodžbe). Za nas moderne ljude one nemaju što kazati. Jedno drugo tumačenje sve te izreke jednostavno uzima doslovno i još ih oboja, oslika. Tako su to činile propovijedi sa sviješću o paklu, koje su oslikavale muke prokletnika i iskitile ih mogućim mučenjima. Treće pogrešno tumačenje kazuje, da Isus nije baš tako mislio, da je on samo htio ozbiljnost ljudskih odluka učiniti jasnijima. Naravno on je to sam sasvim drukčije gledao, on je ipak prije svega govorio o dragom, ljubljenom, opraštajućem i milosrdnom Bogu a ne o vječnome ognju u paklu. Nastavi čitati

24. NKG – NEDJELJA – PROPOVIJEDI (B)

XXIV. TJEDAN KROZ GODINU | NEDJELJA
24. NKG (B) | DVADESET I ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU

PROPOVIJEDI

TKO JE OVAJ ISUS?

Mk 8,27-35

“A vi, za koga me vi držite?” Kroz sve naraštaje, stoljeća i tisućljeća provlači se ovo pitanje, upućuje se isto pitanje svakome i svatko na to pitanje mora dati odgovor i vlastitim životom, cjelokupnom egzistencijom. Koliko ljudi, onoliko i mišljenja. Svatko ima svoju sliku i predodžbu o tome jedincatom i jedinstvenom liku koji je poput munje bljesnuo i zaparao nebom u jednom isječku ljudske povijesti, i pokazao čovjeku i svim ljudima, što je čovjek i što bi mogao postati, za što je čovjek stvoren, kolika mu je veličina ako se vrati svom iskonu i bude ono što jest po svom ljudskom određenju. Kako god na to pitanje odgovorimo, u tome se odgovoru izriče sve ono u što čovjek vjeruje, što mu je dragocjeno i vrijedno, čemu se nada, i zbog čega misli da mu život na zemlji ima smisla. Nastavi čitati

Gluhima daje čuti, nijemima govoriti

Gluhima daje čuti, nijemima govoriti (Mk 7, 31-37)

Ozdravljenje gluhog mucavca (7, 31-37) i slijepca iz Betsaide su čudesa koja donosi jedini Marko (8, 22-26).
U oba Isus pomazuje bolesnike pljuvačkom, dodiruje ih i nad njima moli. Stavljanje pljuvačke zabilježeno je i u Iv 9, 6 kad Isus u Jeruzalemu ozdravlja slijepca od rođenja. U ono doba pučka medicina pripisivala je ljekovitost pljuvački iscjelitelja. Služeći se sredstvom koje se smatra ljekovitim, dodirom i molitvom Isus otklanja magijsko poimanje čuda.
“Dođe u krajeve dekapolske” (r. 31). “Dekapolis” doslovno znači “deset gradova”, to je pokrajina istočno od Genezaretskog jezera s većinskim poganskim stanovništvom u Isusovo doba. Za kršćane poganskog porijekla – kakvi su bili prvi naslovnici drugog evanđelja u Rimu značajna je Isusova iscjeliteljska djelatnost na poganskom području kao nagovještaj misijskog djelovanja njegovih učenika medu pripadnicima drugih naroda, izvan geografskog i povijesnog Izraela.
Ne zna se, tko je donio gluhog mucavca Isusu te zamolio da ga ozdravi stavljanjem svoje ruke. Očito su to bili Židovi koji u Isusu priznaju i prihvaćaju Božjeg opunomoćenika. Bolesnik ne moli zato što ne razumije Isusov govor ni govor ljudi o Isusu. Isus uzima bolesnika na stranu i nad njim izvodi iscjeliteljsku gestu. To je znak osobne pažnje prema bolesniku i želja da od intimnog zahvata Božjeg mnoštvo ne učini kazališnu predstavu. Nakon iscjeliteljske geste Isus “upravi pogled u nebo” (r. 34). Taj pogled je molitva Ocu da ga usliši i na ovom bolesniku pokaže svoju moć spašavanja od tjelesnih i duhovnih nevolja. Marko je ubilježio izvornu Isusovu riječ ozdravljenja: “Effata!” Isto tako ubilježio je izvornu molitvu u Getsemanskom vrtu “Abba” (14, 36) te molitveni krik s križa (15, 34). Pišući za vjernike kojima je aramejski strani i nevažni jezik, želio im je prenijeti neke ključne Isusove riječi u izvornom jeziku, kako bi osjetno doživljavali slušajući u liturgiji navještaj evanđelja povijesni korijen Isusa i kršćanstva. Kasnije je Crkva Isusovo “Effata otvori se” ugradila u obred krštenja kao simbolsku potrebu otvaranja krštenika za riječ Božju u Crkvi vjerovanu, prenošenu i naviještanu. Nastavi čitati

17. NKG – NEDJELJA – PROPOVIJEDI (B)

XVII. TJEDAN KROZ GODINU – NEDJELJA 
17, NKG (B) – SEDAMNAESTA NEDJ
ELJA KROZ GODINU

PROPOVIJEDI

TKO ĆE NAHRANITI SILAN SVIJET?

Iv 6,1-15
Život svih velikana duha, znanosti, tehnike i umjetnosti sastoji se u intimnoj želji da svoje djelo, svoj životni opus pretoče u jednu misao, jednu ideju, konkretnu sliku, u jednu cjelovitu životnu sintezu, u nešto što bi bilo kruna njihova života i stvaranja. Stoga i danas imamo pokušaje i potragu za teorijom koja bi protumačila pojavnost svijeta, sve fenomene, potragu za svjetskom formulom, koja bi u sebi sažimala sve. To ćemo pronaći i u Isusovu životu. Nastupio je riječu o kraljevstvu Božjem, o radosnom navještaju svima. Situacija u kojoj je naviještao ne bijaše nimalo ružičasta. Sve je slutilo brzome kraju i zato je on sebe i svoju osobu sažimao u kratke izričaje koje ćemo pronaći napose u Ivanovu Evanđelju, gdje on u prvom licu i prvom padežu izgovara svoje “Ja jesam” – počev od razgovora sa Samarijankom do onoga očitovanja u Getsemaniju pred raspojasanom i naoružanom svjetinom, kad izgovara “Ja jesam” – a oni svi popadaju na zemlju. Nastavi čitati

14. NKG – NEDJELJA – PROPOVIJEDI (B)

XIV. TJEDAN KROZ GODINU – NEDJELJA 
14. NKG (B) – ČETRNAESTA NEDJ
ELJA KROZ GODINU

PROPOVIJEDI

Mk 6,1-6

„Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju“
 (Mk 6, 5)

Isus dođe u svoj zavičaj. A doprate ga učenici. I kada dođe subota, poče učiti u sinagogi. I mnogi što su ga slušali preneraženi govorahu: „Odakle to ovome? Kakva li mu je mudrost dana? I kakva se to silna djela događaju po njegovim rukama? Nije li ovo drvodjelja, sin Marijin, i brat Jakovljev, i Josipov, i Judin, i Šimunov? I

 nisu li mu sestre ovdje među nama?“

I sablažnjavahu se o njega.
A Isus im govoraše: „Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju i među rodbinom i u svom domu.“  I ne mogaše ondje učiniti ni jedno čudo, osim što ozdravi nekoliko nemoćnika stavivši ruke na njih. I čudio se njihovoj nevjeri. (Mk 6,1-6). Nastavi čitati

PRESVETO TROJSTVO – Nedjeljne propovijedi – (B)

Kršteni na ime Oca i Sina i Duha Svetoga
Svetkovina Presvetog Trojstva:

Ova svetkovina ne slavi konkretni događaj iz povijesti spasenja kao većina drugih u toku liturgijske godine. Slavi vjersku istinu koja se u Crkvi iskristalizirala nakon općih sabora u Niceji god. 325. i Carigradu god. 381. Pod navalama arijanizma koji je u ime jednote Boga Biblije zanijekao božansku jednakost Krista i Duha Svetog s Ocem. Oko god. 800. nastala je prigodna misa u čast Presvetog Trojstva koja se posebno slavila u Španjolskoj i Francuskoj. Polagano je prihvaćen posebni blagdan u benediktinskim samostanima u čast Presvetog Trojstva, a tek god. 1334. uveden je u sveopću Crkvu. Slavimo ga u nedjelju iza Duhova kao zahvalu za dovršeno djelo spasenja koje je Otac izveo u Sinu raspetom i uskrišenom po Duhu Svetomu. Nastavi čitati

CVJETNICA – PROPOVIJEDI (B)

Mk 14, 1 – 15, 47 1

NEDJELJA MUKE GOSPODNJE. CVJETNICA (B)
PROPOVIJEDI

U izvještaju o Isusovoj muci u Evanđelju po Marku iščitavaju se mnogi znakovi njegova poniženja, bilo da se započne sa spletkama glavara svećeničkih i pismoznanaca o Isusovu ubojstvu (Mk 14, 1), ili Isusovim vezivanjem i odvođenjem pred Pilata (Mk 15, 1). Evanđelist često pritom navodi staro­zavjetne izričaje koji se od toga trenutka počinju tumačiti kao proroštva, a sama Isusova muka kao ispunjenje Pisama. U nastavku donosimo homiliju mons. Marinka Mlakića
Posljednja nedjelja u korizmenom vremenu ima dva naziva Cvjetnica  i Nedjelja muke Gospodnje. Oni odražavaju dva događaja, međusobno gotovo oprečna, koja na Cvjetnicu slavimo i koja oblikuju njezinu narav i poruku. Prvi odražava radost i pohvalu Bogu radi spasenja koje izvodi po Isusu Kristu. Podsjeća nas na njegov slavni ulazak u Jeruzalem pred blagdan Pashe. Tada mu je ushićeno mnoštvo klicalo: „Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Kralj Izraelov!“ (Iv 12, 13). Drugi naziv nas podsjeća na Isusovu otkupiteljsku muku i smrt na križu. Zbio se svega nekoliko dana nakon prvog događaja. Isto mnoštvo, gotovo isti ljudi okrenuli su se protiv Isusa i sad mahnito vikali: ”Ukloni! Ukloni! Raspni ga!” (Iv 19,15).

I mi Isusa častimo kao našeg Spasitelja i Kralja, kao pravog Sina Davidova, koji nam dolazi u ime Gospodnje. Njemu u svakoj svetoj misi pjevamo ili kličemo: Hosana! – što znači: Pomozi! Spasi nas! Vjerujemo duboko da on jedini to zbilja može učiniti. Isus je onaj u Starom zavjetu obećani i iščekivani Spasitelj-Mesija, koji ima otkupiti Izraela. On će starozavjetnu Pashu dopuniti, usavršiti, i ona će postati znakom vječnog spasenja. Jedini on može ispuniti duboku žudnju našeg bića, stvorenu od samoga Stvoritelja: da budemo čisti, sveti i bez mane pred Bogom i pred svojom savješću (usp. Ef 1,4). Nastavi čitati

02. KOR – NEDJELJA – Propovijedi (B)

II. KORIZMENI TJEDAN | NEDJELJA
02. KOR (B)| DRUGA KORIZMENA NEDJELJA
Propovijedi

Svijetli trenuci

Odmah na početku korizmenog vremena Crkva čita Evanđelje koje na prvi pogled ne spada u ozbiljnost pokorničkog vremena: “preobraženje” Isusovo na visokoj gori. Kako to da se baš odlučila za taj izbor? Čas ili trenutak događaja objašnjava njegovo mjesto u korizmenom vremenu.

Isus je na putu iz Galileje prema Jeruzalemu. Sve jasnije govori svojim pratiocima da su pred njim teški dani. Otvoreno govori o tome da ga u Jeruzalemu čeka odbacivanje, muka i smrt. Za njegove pristaše situacija je žalosna. Ne mogu razumjeti kako će se to dogoditi. Očekuju od Isusa pobjednički put, oslobođenje svoje zemlje, i svoga naroda od okupatora i tlačenja. Nastavi čitati