2609 – SV. KUZMA I DAMJAN – narodna vjerovanja

SV. KUZMA I DAMJAN – narodna vjerovanja

Današnji dan je po narodnom vJerovanju dobar za molitvu za ozdravljenje. Postoji i vJerovanje da danas nije dobro raditi teške fizičke poslove i da bez prijeke potrebe ne treba izlaziti iz kuće, a ne treba ni raditi poslove na velikim visinama.

Kad izgovorite OVE RIJEČI, rJešićete se svakog psihičkog i fizičkog bola! Pomolite se i za bližnje, MOLITVA glasi ovako…

Ovu molitvu trebalo bi moliti počevši od današnjeg dana, 40 dana za redom, i biti ćete zdravi onoliko koliko vjerujete da vam to može pomoći.

Molitva glasi ovako: Nastavi čitati “2609 – SV. KUZMA I DAMJAN – narodna vjerovanja”

0911 – Sveti Dionizije

Sveti Dionizije i drugovi, mučenici (+ 258)

Dionizija je, prema svjedočanstvu franačkog povjesničara i biskupa Grgura Turonskoga, sredinom III. stoljeća papa sveti Fabijan poslao u Galiju da bi ondje naviještao Evanđelje. On je misionario tada posve beznačajno galo-romansko naselje zvano Lutetia Parisiorum, iz kojeg se kasnije razvio grad Pariz. Tamo je s dvojicom svojih sudrugova Rustikom i Eleuterijem za Decijeva god. 250/51. ili za Valerijanova progonstva godine 258. poginuo mučeničkom smrću. Bila mu je odrubljena glava. Pokopan je 6 kilometara dalje od pariškoga naselja.
Kasnije, tj. oko god. 624., na mučenikovu je grobu bila podignuta glasovita benediktinska opatija St. Denis. Opat te opatije Hilduin oko god. 835. poistovjetio je pariškog mučenika s Dionizijem Areopagitom, koga je u Ateni obratio sveti Pavao. Bilo je to iz želje da bi se osnutak pariške biskupije vezao neposredno uz apostole. Takvih je pokušaja u srednjem vijeku bilo na sve strane.
Kako je Pariz kasnije sve više dobivao na značenju, sve se više širio i kult njegova biskupa sv. Dionizija. On je postao zaštitnikom Franačkoga Carstva, a uvršten je i u broj 14 svetih pomoćnika u nevolji. U ikonografiji ga prikazuju kako drži u rukama vlastitu odrubljenu glavu hitajući iz mjesta gdje je ubijen, današnji Montmartre, prema mjestu gdje je sahranjen, današnji St. Denis. Zazivaju ga u pomoć naročito kod glavobolje. Njegov se lik nalazio i na ratnim zastavama francuskih kraljeva. Spomendan je sv. Dionizija i nakon obnove kalendara ostao kao neobvezatan u Kalendaru opće Crkve. Dakako da se u Parizu naročito svečano slavi.

 

18. NKG – VEČERNJA MOLITVA – c

Ako ja mogu to učiniti, možete i viŠto Papa Franjo moli prije spavanja

“U večernjim satima, prije odlaska na spavanje molim ovu kratku molitvu.”

Papa Franjo prvo kaže: “Gospodine, ako hoćeš, možeš me očistiti.” Onda moli pet Očenaša, po jedan za svaku od Kristovih rana na križu.” Isus nas čisti po svojim ranama.”

Jednostavno, a snažno!
“Ako ja mogu to učiniti, možete i vi u vašem domu.” Papa Franjo

Mislite da biste mogli početi moliti to svaku večer s Papom?

foto catholicnewsagency, YouTube, audijencija 22.06.2016

2605 – Poučne zgode iz života sv. Filipa Nerija

Poučne zgode iz života sv. Filipa Nerija
Kokoš i perje
Jednom se jedna žena došla ispovjediti o. Filipu, govoreći da ima naviku ogovarati neke osobe. Svetac je odriješi, ali joj dade posebnu pokoru. Rekao joj je neka pođe kući, uzme kokoš pod ruku i vrati se k njemu. Putem neka kokoši počupa sve perje.
Žena učini kako joj je o. Filip rekao. Kad se ponovno našla pred njim, on joj se obrati s novom zapovijedi: Sada se vrati kući i pokupi sve perje do posljednjeg koje si, dolazeći ovamo, pustila da padne na ulicu! Žena s pravom odgovori da je nemoguće pokupiti sve perje jer ga je vjetar posvuda raspršio. Onda Filip zaključi: Kao što je nemoguće sakupiti sve perje koje je vjetar jednom raspršio, tako je nemoguće povući mrmljanja i ogovaranja kad su jednom izišla iz ustiju. Nastavi čitati “2605 – Poučne zgode iz života sv. Filipa Nerija”

Posljednje riječi i smrt Ivana Pavla II

Posljednje riječi i smrt Ivana Pavla II

2. travnja 2005. ‘Hvala vam!’ I on ode Isusu

Nismo htjeli vjerovati, činilo se da to nije moguće. Ipak, izgarao je poput svijeće, mjesec za mjesecom, dan za danom, minutu za minutom.

Do konačnog “Fiata” koji ga je nosio u ruke nebeskog Oca. No, posljednja misao bila je upućena svima nama, mladima koji smo bili na trgu  kako bi bili s njim do posljednjeg trenutka. Papa je umro! Nismo mislili da je to moguće, ali … danas, dragi Karol, još uvijek si s nama! I još smo ovdje.

Ivan Pavao II. rekao je mladima: Hvala vam. Njegove posljednje riječi. Zatim je zatvorio oči Nastavi čitati “Posljednje riječi i smrt Ivana Pavla II”

1312 – Sijanje pšenice

Advent (1)Sijanje Božićne pšenice dugačka je tradicija pretkršćanskog porijekla, kao simbol obnove života i plodnosti.
Predanja kažu da je običaj sijanja pšenice vezan uz bijeg Svete Obitelji. Kada je Bogorodica, bježeći pred Herodovim vojnicima, zamolila seljaka koji je na njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tuda prošli, ali onda kad je sijao pšenicu. Kad su progonitelji stigli, pšenica je začudo, izrasla velika i gusta zbog čega su vojnici odustali od daljnje potjere misleći da je to bilo davno.
Pšenica se sije 13. prosinca na dan Svete Lucije koja slovi kao navjestiteljica boljih vremena jer su nakon toga dani sve duži. Zbog toga je u narodu zaživjela uzrečica “sveta Lucija, mrak ubija”

Nastavi čitati “1312 – Sijanje pšenice”

Snažni Gospin poziv svećenicima u Rimu

Snažni Gospin poziv svećenicima u Rimu: ‘Isus je hladan, jer je zaboravljen’

Djevica Marija na Tri fontane
Taj poziv Djevice Marije vrijedi za sve svećenike
Gospa je rekla: “Vi ste pastiri, vodite stado do svetog stada, Crkve …”
Djevica Marija na Tri fontane ukazala se nekoliko puta vidiocu Bruni Cornacchioli i jednom je od tih ukazanja pozvala sve svećenike na svetost.

Poruka od 21. veljače 1948
Ovo kažem svojim sinovima svećenicima:
Isus je hladan, jer ste na njega zaboravili i napustili ga u svom skrivanju od ljubavi. Molitve i posjeti ga jako griju, ali sada je svima hladno, a i Isusu je hladno. Zagrijte Ga! Majka je ta koja vam govori: volite ga i ne skrnavite ga, već učinite da ga svi vole, dajući drugima primjer kako ga volite! Ne zaboravite to! (Ovdje Djevica plače) Isus, slatka i ponizna srce, draga djeco, draga moja, izvor je čiste vode, ali ipak je žedan. Nastavi čitati “Snažni Gospin poziv svećenicima u Rimu”

1710 – Sv. Ignacije Antiohijski

Sv. Ignacije Antiohijski – uzor hrabrih i pravovjernih biskupa

Vrijeme smrti biskupa sv. Ignacija Antiohijskog smatra se 107. godina, što znači da je bio suvremenik apostola Ivana. Umro je bačen lavovima, tješeći svoje stado da želi biti “Kristova pšenica samljevena zubima zvjeri”…

Njegovo svjedočanstvo vjere i njegovih sedam poslanica otkrivaju nam mnoge stvari: Nastavi čitati “1710 – Sv. Ignacije Antiohijski”

1108 – Sveta Klara – čudesna zaštitnica

Sveta Klara - čudesna zaštitnicaSveta Klara – čudesna zaštitnica

Poznato je da je Fridrih II. zauzeo spoletsku dolinu, koja je inače pripadala Svetoj Stolici. U njegovoj vojsci je bilo Saracena i drugih nevjernika. Ovi su opkolili Asiz. Kad su se počeli penjati i na zidine Klarinog samostana, Klara je, premda bolesna, zapovjedila da je iznesu na samostanska vrata. U ruci je držala čestičnjak s posvećenim česticama, koji je bio izložen u samostanskoj crkvi, kako bi sestre na koljenima molile Gospodina za mir. Pred samostanskim vratima se Klara prostrla na tlo. U rukama je držala Presveto. Prostrta je molila Gospodina da sačuva njezine sestre i nju. Predaja veli da su Saraceni bili tako ganuti prizorom redovnice u molitvi da su se povukli u velikom strahu.

Slikari je prikazuju kao bosonogu redovnicu u smeđem ruhu, opasanu užetom s koprenom na glavi, kako u ruci drži svjetiljku. Kasnije su je prikazivali kao opaticu sa štapom, križem, knjigom i pokaznicom. Sveta Klara je zaštitnica vezilja, pozlatara, pralja, a pomaže i kod groznice i kod očnih bolesti.

FATIMA – STO GODINA POSLIJE

Tako je počelo

Dok se 13. svibnja 1917. godine po crkvama u svijetu čitalo pismo Benedikta XV. “Ponizna službenica Gospodnja”, a Europom bjesnio I. svjetski rat, zbilo se prvo ukazanje u Fatimi. Papa Benedikt XV. se spomenutim pismom „javno“ obraćao Isusovoj majci da zaustavi rat i zahtjevao je da se po cijelom svijetu organiziraju molitvene akcije za mir na čelu s dječicom. U istom dokumentu naređuje da se zaziv “Kraljice mira, moli za nas” i službeno uvrsti u Gospine litanije. Tog istog dana Eugen Pacelli, budući papa Pio XII. (za čijeg će pontifikata biti vođen najveći dio II. svjetskog rata – na koji se i odnosio velik dio fatimskih poruka), biva iz ruku pape Benedikta XV. zaređen za biskupa. Ne zaboravimo da je Portugal još od XII. stoljeća bio posvećen BDM, no u trenutcima fatimskih ukazanja odnosi između aktualne vlasti i Vatikana su bili u prekidu, a položaj Katoličke Crkve nezavidan.
Nastavi čitati “FATIMA – STO GODINA POSLIJE”

%d blogeri kao ovaj: