Svetac dana – Uskrs

Uskrs

Danas slavimo Uskrs, najveći kršćanski blagdan, dan uskrsnuća našeg Gospodina Isusa Krista. Prepustimo riječ evanđelistima svetom Mateju, svetom Marku i svetom Luki:
„Po suboti, u osvit prvog dana sedmice, dođe Marija Magdalena i ona druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres, jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi i odvali kamen i sjede na njega. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i postadoše kao mrtvi. Kada dakle žene pogledaše, opaziše da je kamen od groba odvaljen; a bijaše vrlo velik.
Zatim anđeo reče ženama: “Znam, vi tražite Isusa Nazarećanina raspetoga. Zašto tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu kako reče! Dođite i vidite mjesto gdje je ležao. Sjetite se samo što vam je navijestio dok je još bio u Galileji, kad je govorio: Sin čovječji treba da bude predan u ruke grešnicima, da bude raspet i da treći dan uskrsne. Potecite žurno i javite njegovim učenicima, i Petru, da je ustao od mrtvih. I gle, on pred vama ide u Galileju, ondje ćete ga vidjeti, kako vam reče. Eto, rekoh vam.”
A one se žene sjetiše riječi Isusovih, brzo otiđoše s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše da obavijeste njegove učenike. I gle, Isus im iziđe ususret govoreći “Zdravo!” One poletješe k njemu, obujmiše mu noge i ničice mu se pokloniše. Tada im Isus reče: “Ne bojte se! Idite i javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!”
Svojom prošlošću, ali i traženjem Gospodina u mraku, Marija Magdalena je slika cijelog grešnog čovječanstva i svake pojedine osobe koja traži Boga lutajući u tami ovoga svijeta. Za grob se ne navodi komu pripada, iako se zna da je Isusov, čime evanđelisti ističu kako je njegov grob simbol svih grobova. Skinuti kamen poručuje da su s isusovim uskrsnućem grobovi izgubili svoju kobnost. Više nema groba koji će ostati zapečaćen, nema tame koju svjetlost neće pobijediti ni grešnika kojem će biti uskraćeno pronaći svoga Spasitelja. Petar je tu stvarnost posvjedočio riječima: „Tko god u njega vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha.“

Isusovom Uskrsnuću posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Zapruđe, Sesvetski Kraljevec kod Zagreba, Radatovići u Žumberku, Čepin, Kućan Marof kod Varaždina, Subotica).

Svim vjernim čitateljicama i čitateljima rubrike „Svetac dana“ od srca želimo SRETAN, RADOSTAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

Uskrs

Uskrs – 20. travanj

Uskrs

uskrs_2

Danas slavimo Uskrs, najveći kršćanski blagdan, dan uskrsnuća našeg Gospodina Isusa Krista. Prepustimo riječ evanđelistima svetom Mateju, svetom Marku i svetom Luki:

„Po suboti, u osvit prvog dana sedmice, dođe Marija Magdalena i ona druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres, jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi i odvali kamen i sjede na njega. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i postadoše kao mrtvi. Kada dakle žene pogledaše, opaziše da je kamen od groba odvaljen; a bijaše vrlo velik.

Zatim anđeo reče ženama: “Znam, vi tražite Isusa Nazarećanina raspetoga. Zašto tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu kako reče! Dođite i vidite mjesto gdje je ležao. Sjetite se samo što vam je navijestio dok je još bio u Galileji, kad je govorio: Sin čovječji treba da bude predan u ruke grešnicima, da bude raspet i da treći dan uskrsne. Potecite žurno i javite njegovim učenicima, i Petru, da je ustao od mrtvih. I gle, on pred vama ide u Galileju, ondje ćete ga vidjeti, kako vam reče. Eto, rekoh vam.”

uskrs

A one se žene sjetiše riječi Isusovih, brzo otiđoše s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše da obavijeste njegove učenike. I gle, Isus im iziđe ususret govoreći “Zdravo!” One poletješe k njemu, obujmiše mu noge i ničice mu se pokloniše. Tada im Isus reče: “Ne bojte se! Idite i javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!”

Svojom prošlošću, ali i traženjem Gospodina u mraku, Marija Magdalena je slika cijelog grešnog čovječanstva i svake pojedine osobe koja traži Boga lutajući u tami ovoga svijeta. Za grob se ne navodi komu pripada, iako se zna da je Isusov, čime evanđelisti ističu kako je njegov grob simbol svih grobova. Skinuti kamen poručuje da su s isusovim uskrsnućem grobovi izgubili svoju kobnost. Više nema groba koji će ostati zapečaćen, nema tame koju svjetlost neće pobijediti ni grešnika kojem će biti uskraćeno pronaći svoga Spasitelja. Petar je tu stvarnost posvjedočio riječima: „Tko god u njega vjeruje, po imenu njegovu prima oproštenje grijeha.”

Isusovom Uskrsnuću posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Zapruđe, Sesvetski Kraljevec kod Zagreba, Radatovići u Žumberku, Čepin, Kućan Marof kod Varaždina, Subotica).

Svim vjernim čitateljicama i čitateljima rubrike „Svetac dana” od srca želimo SRETAN, RADOSTAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

 

Velika subota

Velika subota

Velika subota je dan tišine i molitve. Vjernici posjećuju posebno uređene Božje grobove u crkvama i kapelama. Ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje, a u subotu navečer slavi se svečanim obredom vazmeno bdjenje (sveta ili velika noć), početak uskrsnog slavlja. Crkveni smisao cijelog slavlja prekrasno je iskazan u vazmenom hvalospjevu koji veliča Kristovo djelo otkupljenja u otajstvu uskrsnuća. To je hvalospjev „Kristu uskrslom, povratniku od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vjekova“.

Slika: Velika subota

Velika subota

Velika subota – 19 travanj

velika_subota

Velika subota

Velika subota je dan tišine i molitve. Vjernici posjećuju posebno uređene Božje grobove u crkvama i kapelama. Ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje, a u subotu navečer slavi se svečanim obredom vazmeno bdjenje (sveta ili velika noć), početak uskrsnog slavlja.

Crkveni smisao cijelog slavlja prekrasno je iskazan u vazmenom hvalospjevu koji veliča Kristovo djelo otkupljenja u otajstvu uskrsnuća. To je hvalospjev „Kristu uskrslom, povratniku od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vjekova”.

 

sveti_leonardo_murialdo

Sveti Leonardo Murialdo

Današnji sveti zaštitnik je Leonardo Murialdo, talijanski svećenik, osnivač Družbe svetog Josipa. Rođen je 26. listopada 1828. u Torinu kao sin bogate, ugledne i pobožne obitelji. Od milja zvan „Nadino”, sa četiri godine ostao je bez oca, pa se od 1836. školovao kod redovnika skolopa (piarista) u Savoni (Ligurija), a od 1845. na sveučilištu u Torinu. U Torinu je završio teologiju i zaređen je 1851. za svećenika. Neko vrijeme studirao je i u Parizu. Djelovao je najprije u torinskoj crkvi Santa Maria di Piazza. Posvetio se odgoju siromašne radničke mladeži u Oratoriju anđela čuvara. Surađivao je od 1857. i u radu Oratorija svetog Alojzija, što ga je u Torinu otvorio osnivač salezijanaca, veliki Don Giovanni Bosco.

Postavljen je 1866. za rektora Kolegija mladih obrtnika u Torinu, ustanove koja je mladima pružala mogućnost naobrazbe i učenja nekog zanata, kako bi mogli pronaći posao i osigurati budućnost. Don Leonardo je u to djelo uložio sve svoje sile pa je čak skupljao i milostinju. Kod imućnih katolika nastojao je probuditi socijalnu svijest i odgovornost. Brinuo se i za kršćanski odgoj mladih radnika, upućivao ih na pravi put i poticao ih na često primanje sakramenata. Neki od njegovih učenika izabrali su u duhovni stalež, neki su postali redovnici, a njih osamdesetak zaređeni su za svećenike. Kao preteča socijalnog apostolata osnovao je 1871. Uniju katoličkih radnika, a uz nju i niz ustanova, među njima zavod za zapošljavanje, banku i osiguravajuća društva. Utemeljio je 1873. Družbu svetog Josipa, uzora i zaštitnika radnika, ustanovu za pomoć mladim radnicima („Giuseppini del Murialdo”). Postao je njezin prvi poglavar, a njegova kongregacija otvarala je kuće u Italiji i u mnogim drugim zemljama. Nicali su oratoriji, kolegiji, sirotišta, učilišta, poljoprivedne škole i obiteljske kuće.

Prvak socijalnog rada i crkvenog socijalnog nauka, obilazio je bolesnike, zatvorenike, nevoljnike i otvarao dobrotvorne ustanove. U svojim zavodima poticao je obiteljski duh i nastojao da njegovi štićenici zavole kulturu, umjetnost i tjelovježbu. Među prvima je organizirao ljetne kolonije, posebno za mlade koji su bili na rubu društva i izloženi utjecaju kriminala. Promicao je Katoličku akciju, širio pučke, marijanske pobožnosti, otvarao knjižnice, pokretao listove i osnovao nakladnički zavod „La buona stampa” („Dobar tisak”). Živio je za svoga bližnjega, za onoga koji je u društvu najviše ugrožen. Već godine 1885. tražio je osmosatni radni dan. Nije dizao revolucije, nije propovijedao klasnu borbu, ali je bio iskreni i djelotvorni prijatelj i dobrotvor radnika. Vjerovao je da je najbolja metoda socijalnog rada i socijalnog nauka onakva ljubav kakvu nas uči Krist Gospodin. Veliki papa Ivan Pavao II pohvalio je Leonarda kao „jednog od preteča na području socijalnog rada i pastorala”. Preminuo je na današnji dan, 30. ožujka 1900, u Torinu. Papa Pavao VI proglasio ga je 1963. blaženim, a 1970. svetim. Njegova Družba svetog Josipa i danas uspješno djeluje u Europi, Africi, Južnoj i Sjevernoj Americi, u više od 100 kuća, s oko 440 svećenika. Zaštitnik je šegrta, naučnika i radničke mladeži, te mnogih župa i crkava diljem Italije i svijeta.

Veliki petak

Veliki petak

Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Danas nema euharistijskog (misnog) slavlja. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, kako bi se simbolizirala Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Obavezni su post i nemrs.

VELIKI ČETVRTAK – dan svećenika

Veliki četvrtak je dan svećenika

Molimo za kako za postojeće tako i za buduće svećenike
Neka nam Gospodin daruje puno SVETIH SVEĆENIKA

Oče, podigni među kršćanima
brojna i sveta svećenička zvanja,
koja neka zadrže živu vjeru
te čuvaju zahvalnu uspomenu na tvoga Sina Isusa
kroz propovijedanje njegove riječi
i podjeljivanje sakramanata,
po kojima neprestano obnavljaš svoje vjerne.
Daruj nam svete poslužitelje tvoga oltara,
koji neka budu pozorni i gorljivi čuvari Euharistije,
sakramenta najuzvišenijeg Kristova dara
za otkupljenje svijeta.
Pozovi služitelje svoga milosrđa,
koji neka šire radost tvoga praštanja,
putem sakramenta Pomirenja.
Daj, Oče, da Crkva radosno prihvati
brojna nadahnuća Duha tvoga Sina
te se, poslušna tvojim poukama,
brine za zvanja u svećeničkom služenju
i posvećenom životu.
Uzdrži biskupe, svećenike, đakone,
posvećene i sve koji su kršteni u Krista,
kako bi vjerno vršili svoje poslanje
u službi evanđelja.
To te molimo po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
(papa Benedikt XVI)
Želim vam sabranost u ovom svetom trodnevlju koje slijedi, otvorite srca kako biste primal velike milosti od Boga, dopustite da vas očisti i iscjeli žrtva Velikoga Petka kako bi i vaše srce USKRNULO ovg USKRSA
Neka nam Gospodin umnoži i učvrti vjeru u silu i snagu Kristova uskrsnuća na koje smo i sami pozvani
fr Ivan Dominik

NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST

BlagovijestBLAGOVIJEST

Danas slavimo Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, svetkovinu u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Sveti Luka izvještava nas o tom događaju u svojem evanđelju: “Poslije šest mjeseci posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret, k djevici zaručenoj s mužem iz Davidove kuće, komu je bilo ime Josip. A djevici bijaše ime Marija. Kad anđeo uđe k njoj, reče joj: ‘Raduj se, milosti puna! Gospodin je s tobom!’ Na te riječi ona se prepade i počne razmišljati što znači taj pozdrav. Anđeo joj reče: ‘Ne boj se, Marijo, jer si našla milost kod Boga. Evo, ti ćeš začeti i roditi Sina komu ćeš nadjenuti ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Previšnjega. Gospodin Bog dat će mu prijestolje Davida, oca njegova. On će vladati kućom Jakovljevom dovijeka. I kraljevstvo njegovo neće imati svršetka.’- Kako će to biti – reče Marija anđelu – jer se ja ne sastajem s mužem? – Duh Sveti sići će na te – odgovori joj anđeo – sila Nastavi čitati

Sv. Josip – Večernja molitva

Molitva sv. Josipu za zaštitu

Preslavni sveti Josipe, tebe je Bog izabrao za hranitelja svom Sinu i za zaručnika prečistoj Majci Njegovoj i postavio te tako glavarom Svetoj Obitelji, pa te je zbog toga Namjesnik Kristov proglasio zaštitnikom Crkve Isusove.Svim pouzdanjem srca svoga molim te priteci u pomoć čitavoj radničkoj Crkvi! Štiti na poseban način svojom očinskom skrbi Svetog Oca, te sve biskupe i svećenike, koji su sjedinjeni s Petrovom Stolicom!

Brani sve koji se uz sve poteškoće i patnje trude oko spasa duša i učini da se svi narodi ponizno podlože svetoj Crkvi izvan koje nema spasenja. Udostoj se, predobri sveti Josipe, primiti i mene među svoje štićenike.

Posvećujem ti se posve i molim te budi mi ocem, zaštitnikom i vođom na putu k spasenju. Isprosi mi čisto srce i veliku želju za vlastitim posvećenjem. Učini da po tvom primjeru sva moja djela budu upravljena na što veću Božju proslavu i za sjedinjenje s božanskim Srcem Isusovim i bezgrešnim Srcem Marijinim i s tobom, o sveti Josipe. Moli za me da postanem vrijedan biti dionikom onoga pokoja i blaženstva što si ga ti osjetio na svom smrtnom času. Amen.

Sveti Aleksandar

sveti-aleksandarSveti Aleksandar Aleksandrijski (+ 328)

Sv. Aleksandar, aleksandrijski patrijarh, nasljedio je Achillasa g. 313., a umro 18. travnja 328. U zapadnoj se Crkvi slavi 26. veljače. Od g. 318. do 323. vodio je dogmatsku (vjersku) borbu protiv svećenika Arija koji je nijekao Kristovo božanstvo. Osudio je njega i njegovu propagandu brojnim pismima. Sveti je Epifanije poznavao 20 njegovih pisama; od njih su sačuvane dvije velike okružnice: svim biskupima i Aleksandru, biskupu Soluna i Konstantinopola. Njemu je sam car Konstantin Veliki upravio pismo preko Hozija iz Cordove, poslanika pape svetog Silvestra I. na saboru u Niceji. Sv. Aleksandar je na tom I. općem saboru odigrao važnu ulogu. Sabor je potvrdio njegovu vlast nad Egiptom, Libijom i Pentapolisom. Od njegovih propovijedi vjerojatno su sačuvane, i to u odlomcima, propovijedi o Duši i tijelu te o Isusovoj muci.

Aleksandru je u borbi protiv arijanaca mnogo pomagao njegov đakon Atanazije, kasnije njegov nasljednik i veliki svetac te crkveni naučitelj. Euzebije, biskup iz Nikomedije, te sam car Konstantin tražili su od Aleksandra da natrag primi u Crkvu Arija, no on se tome odlučno usprotivio.

Kad je riječ o sv. Aleksandru, aleksandrijskom patrijarhu, možemo mirne duše ustvrditi da se radi o velikom čovjeku koji je u vremenima arijanske krize odigrao veliku i pozitivnu ulogu. Zato ga opravdano spominju manje-više sve veće crkvene povijesti, a i velika Patrologia graeca (PG) u svom 18. svesku od 547. do 614. stranice donosi njegova Pisma i Govore. Štoviše, učenjak H. G. Opitz objavio je u jednom novom izdanju djelâ sv. Atanazija i pisma sv. Aleksandra. To je djelo izdano u Berlinu g. 1934.

Opisao ga je također i svjetski poznati patrolog Bardenhewer u svom klasičnom djelu Geschichte der altkirchlichen Literatur (Povijest starocrkvene literature). Opis iznosi čak 7 stranica. Jasno je da je ušao i u sve velike katoličke enciklopedije, od kojih spominjem samo dvije s kojima sam se poslužio u ovom prikazu: Lexikon für Theologie und Kirche (I, 313, prikaz profesora dr. Pierre-Thomasa Camelota, dominikanca) i Enciclopedia cattolica (I, 781-782, prikaz profesora Gaetana Corti koji je predavao na Teološkom fakultetu u Milanu te na Katoličkom sveučilištu Sacro Cuore, također u Milanu).

Nastavi čitati

Sv. Donat

sveti_donat

Sveti Donat

Danas zajedno sa Zadranima slavimo svetoga Donata, zadarskog biskupa i diplomata. Donat (latinski: Donatus -”od Boga darovan”) je rođen u VIII. stoljeću u uglednoj zadarskoj obitelji. Prvu ozbiljniju vijest o svetomu Donatu imamo u djelu “Povijesni spomenici Njemačke”, a napisao ga je Eginard. Donat je bio zadarski biskup u vrijeme careva: Karla Velikoga na zapadu i bizantskoga Nicefora I. na istoku. U to vrijeme bila je velika opasnost od sukoba dvojice careva. Kao mirovni posrednik i predstavnik dalmatinskih gradova biskup Donat odlazi s mletačkim duždom Benenatom u Carigrad. U znak izmirenja Bizanta sa Zadrom, u carskoj prijestolnici Donat je dobio na dar moći ili relikvije svete srijemske mučenice Anastazije ili Stošije, kako Zadrani nazivaju svoju omiljenu nebesku zaštitnicu. Sveta Stošija je podnijela mučeništvo točno na Božić 304. u vrijeme cara Dioklecsveti_donat_2ijana. U Zadru su svetičine moći pohranjene u kameni sarkofag u crkvi sv. Petra, koja od tada nosi ime ove svetice. Na dvoru cara Karla Velikoga 805. godine u Salzburgu s mletačkim duždom sastali su se: Pavao, zadarski knez i Donat, zadarski biskup. Oni su imali posredničku ulogu između Franaka i Bizanta. Osim spomenutih relikvija neki spominju prijenos u Zadar i relikvija sv. Krizogona ili Krševana, zatim Zoila, Adape i Irene. Donat je umro oko 811. godine, a pokopan je u crkvi Presvetoga Trojstva. Danas tu crkvi mnogi poznaju kao Donatovu baziliku i zaštitni znak ili simbol Zadra. Biskup sv. Donat izabran je za drugotnoga zaštitnika grada Zadra. Zadarski nadbiskup Stella dao je prenijeti moći sv. Donata pod glavni oltar 1622. godine, no tada u Zadar provaljuju Francuzi pa su relikvije prenesene u crkvu sv. Stošije gdje se i danas nalaze. Crkva sv. Donata je prvorazredni umjetnički spomenik. Crkva je veoma akustična pa u njoj umjetnici rado izvode koncerte. Stilski gledano ona je umanjena replika Aje Sofije u Carigradu.

Piše: Mirko Ikić