2909 – SV. MIHAEL, GABRIEL I RAFAEL – BIBLIJSKA MISAO DANA

SVETI ARKANĐELI – MIHAEL, GABRIJEL I RAFAEL, Blagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

  1. rujna

Riječ ‘anđeo’ grčkoga je podrijetla i znači ‘glasnik’, vjesnik, (‘angelos’), a imamo je i u korijenu riječi ‘evanđelje’ – što znači ‘dobra vijest’. Anđeli su Božji glasnici, oni su u Božjoj službi, bivaju odašiljani ljudima u pomoć. U Starom zavjetu spominju se uz riječ anđeo ‘kerubini’ i ‘serafini’, a poimence imamo Gabriela (prevedeno: Božja snaga ili Božji junak), Mihaela (prevedeno: Tko je kao Bog?) te Rafael (Bog liječi).
Upravo ta tri imena – u sebi tako različna – očituju nam posve jasno na koji način možemo i mi iskusiti Božju snagu u svome životu. Nastavi čitati

25. NKG – PETAK – RAZMATRANJE

XXV. TJEDAN KROZ GODINU – PETAK
25. NKG – Svagdan

RAZMATRANJE

TKO JE TAJ ISUS?
Lk 9,18-22

“Budi junak! Na posao! Jer ja sam s vama!” Za koji mi je to posao potrebno upravo junaštvo? Odakle ga crpim? Ako dopustim Bogu da na meni radi i ako se njemu predam kad posustanem – ne bi li se iz toga moglo roditi novo junaštvo?

Kad je Isus upitao svoje učenike što se o njemu govori, apostoli su brzo prenijeli razmišljanja u kojem su Isusa gledali kao nekog nasljednika potvrđenih velikana u povijesti Izraela: Ivan Krstitelj, Ilija, neki od proroka. No, Isusa ne zanima pozornost i stoga pita učenike, što oni misle, tko je on? Petar je brzo reagirao: ‘Krist – Pomazanik!’ Tim činom je pokazao da je Isus jači od mnogih zvijezda, uzor uzora. No, Isus ne želi kao zvijezda pozirati pred svjetlima javnosti, nego raditi izvršavajući svoje poslanje. I odmah im zabranjuje da to ne govore nikome i dodaje: ‘Treba da Sin Čovječji mnogo pretrpi, da ga starješine, glavari svećenički i pismoznanci odbace, da bude ubijen i treći dan da uskrsne.’Krist ne želi biti promašena investicija u providonosnom planu Božjem. Nastavi čitati

25. NKG – ČETVRTAK – BIBLIJSKA MISAO DANA

XXV. TJEDAN KROZ GODINU – ČETVRTAK
25. NKG – Svagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

Godinama su u progonstvu bili stranci, ljudi bez domovine, i živjeli su s čežnjom da će se smjeti vratiti u Izrael. No svaki početak je težak.

Povratnici imaju drugačije potrebe od «starih Židova» koji nisu bili u progonstvu. Od njih dolazi argument: «Još nije došlo vrijeme za gradnju doma Gospodnjega.» U planu povratnika da izgrade Hram, oni vide pokušaj da se na neki način ukine Božji sud. Tome se suprotstavlja prorok Hagaj. Najnužnije je uspostaviti sveto središte oko kojega će se odvijati zajednički život, jer Bog ponovo želi uspostaviti svoje kraljevstvo. Zato je potrebno najprije sagraditi Hram kao vidljivi znak Božje prisutnosti. Hagaj se obraća predstavnicima svjetovne i vjerske vlasti, jer ako njih pridobije za Božju poruku, onda će i narod spremnije je prihvatiti. Duhovno je stanje naroda takvo da ga Bog ni ne zove svojim narodom već onako hladno: ovaj narod. Najprije im predbacuje što se ispričavaju govoreći da tobože još nije došlo vrijeme za obnovu hrama. Izraelci stanuju u dobro pokrivenim kućama, a Jahvin je dom razvaljen. Sa svojim Bogom postupaju kao da nije njihov Bog, a to se osvećuje njima samima: ne prati ih Božji blagoslov! Kako samo brzo podlegnemo napasti da nam sve drugo postane važnije: kuća, odjeća, hrana, osiguranje budućnosti. I onda «utonem u naslonjač i mislim “Bog”, premda nisam siguran na koga od nas dvojice mislim» Stoga ih Bog preko proroka Hagaja poziva da se pobrinu za cedrove daščice, kakvime je bio pokriven Salomonov hram, pa da dovrše dom Gospodnji i na taj način ugode i omile svome Bogu. To je upravo ono što Isus reće: „Tražite najprije kraljevstvo Božje i njegovu pravednost… (Mt 6,33)

Središnja osoba današnjeg evanđelja je kralj Herod i njegov odnos prema Gospodinu. Uznemiruje ga sve što se događalo oko Isusa i u vezi s Isusom. Herod ne želi susresti Isusa oči u oči, kao sebi jednakoga, nego ga pokreće puka znatiželja jer ljudi o njemu mnogo toga govore, a on želi znati bi li mogao postati za nj opasan. Zašto bi se Isus morao upuštati u bilo što s takvim ljudima, koji nisu spremni za istinski susret? I mi smo tu pred tim istim pitanjem: Jesmo li spremni za istinski susret s Isusom u euharistiji, ili u Njegovoj Riječi…. ili…. Amen.

24. NKG – SUBOTA – BIBLIJSKA MISAO DANA

lk-84-15

XXIV. TJEDAN KROZ GODINU – SUBOTA
24. NKG –
Svagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

IZIĐE SIJAČ SIJATI SJEME RIJEČI
Lk 8,4-15
Usporedbe su Božja slikovnica koju možemo prelistavati i diviti se Isusovim riječima, kako jednostavno, shvatljivo i razumljivo izlaže narav Božjega kraljevstva i svoje poruke. Daleko snažnije od bilo kakva teološkoga naučavanja ili pukih primjera. U usporedbama se zrcali Isusov ‘svjetonazor’, narav njegove riječi, kraljevstva Božjega i samoga Boga. Nastavi čitati

24. NKG – PETAK – BIBLIJSKA MISAO DANA

XXIV. TJEDAN KROZ GODINU  – PETAK
24. NKG –  Svagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

ZAHVALNO SRCE I BIĆE
Lk 8, 1-3
Otkako je Isus napustio Nazaret, nema više čvrsta boravišta. Sam će reći kako lisice imaju jazbine, ptice svoja gnijezda, a on nema gdje bi naslonio svoju glavu. Putuje on od mjesta do mjesta, obilazi gradove i sela, naviješta Radosnu vijest. S njime je najuža jezgrenica njegovih učenika, njih dvanaestorica, kao paradigma za novi Izrael, novi Božji narod. Luka spominje i neke žene iz Isusove pratnje. Znakovito je to iz mnogih razloga. Na pitanje, od čega je Isus u međuvremenu živio, imamo ovdje gotovo bismo kazali, prozaičan odgovor. Upućen je na milodare i milosrđe osoba kojima je iskazao milosrđe, koje su iskusile u njegovoj blizini samu Božju blizinu i Božje milosrđe. Nastavi čitati

2908 – MUČENIŠTVO SV. IVANA KRSTITELJA – Biblijska misao dana

MUČENIŠTVO SV. IVANA KRSTITELJA, Spomendan

Mk 6, 17-29
Drukčije nije moglo ni biti niti svršiti. Imamo već u Starom zavjetu stalne sukobe kraljeva i proroka, i što više i snažnije odjekuje u javnosti Ivanova i Isusova riječ, to više je uzdrmana ona vladajuća vrhuška. Diktatori redovito odgovaraju političkom i represivnom mjerom i na Isusovu i na Ivanovu pojavu. Prastari je sukob u Izraelu između kralja i proroka, između moći i religije, između službe i istine, između čovjeka i Boga. Svako vrijeme ima svoje ‘kraljeve’, svako vrijeme i svoje ‘proroke’, pa ma kako bila različna tematika raspre, ipak je riječ o vječnome sukobu između Božjega zakona, prava i propisa i ljudske samovolje, tiranije. Nastavi čitati

2408 – Sv. Bartol – apostol

Sv. Bartol – apostol

Iv 1,45-51
Sveti Bartolomej se spominje u popisma prve trojice evanđelista. U Ivana ga nema, ali mu je vjerojatno puno ime Natanael Bar-Tolmaj, Natanel, sin Tolmejev, i o čijemu pozivu imamo opširnije u Ivanovu Evanđelju 1, 45-50. Vjerojatno je bio pismoznanac ili učenik nekoga rabina. Nakon Duhova je prema predaji propovijedao u Indiji, potom u Mezopotamiji i Armeniji gdje je podnio mučeništvo. Njegovi su zemni ostatci preneseni u srednjem vijeku u Benevento a potom u Rim gdje se i danas čuvaju.
Zanimljiva je dinamika poziva učenika u Ivanovu Evanđelju. Nakon prvoga susreta Andrija nalazi svoga brata Šimuna i dovodi ga k Isusu. U Natanaelovu slučaju Filip – koga je prethodno pozvao Isus – nalazi Natanaela. Postoji stanovita zakonitost: Onaj koga je Isus pronašao postaje tražitelj, on traži novoga učenika. Pozvani postaje pozivatelj. I tako se Radosna vijest širi. Od onda, pa i do dana današnjega.
Filip ne veli izričito, kao Andrija Šimunu, da su pronašli Mesiju, nego s okolišanjem, budući da se Natanael razumije u Pisma: “Našli smo onoga o kome su pisali Mojsije i Proroci – Isusa, sina Josipova iz Nazareta”. To izaziva kod Natanela negativnu reakciju. Vjerojatno je Nazaret, u kome je Isus proveo tridesetak godina, slovio na zlu glasu. Pa nisu li oni htjeli prvi Isusa strmoglaviti, ubiti (Lk 4,29)? Nastavi čitati

1008 – SV. LOVRO – BIBLIJSKA MISAO DANA

SV. LOVRO, đakon i mučenik
Blagdan

BIBLIJSKA MISAO DANA

Iv 12,24-26
Danas je svetkovina svetoga Lovre, Lovrijenca, mučenika Katoličke Crkve, jednoga od najpoznatijih mučenika u Rimu uopće. Mučen je godine 258. za cara Valerijana na krajnje okrutan način tako što je pečen na roštilju. Tri dana prije njega mučeničku je smrt podnio papa Siksto s još četvoricom đakona, o čemu piše kartaški biskup sv. Ciprijan u jednoj svojoj poslanici. Taj Ciprijan hvali rimsku Crkvu i njezine mučenike, a za kojih četrdeset dana, 16. rujna te iste godine, podnijet će i on mučeništvo u Kartagi.
Bijaše to jedan od najkrvavijih progona rane Crkve za Valerijana. God. 257. car je Valerijan izdao edikt – ukaz pod prijetnom smrtne kazne za sve koji se zateknu na kršćanskim bogoslužjima. Zabranio je okupljanja kršćana u katakombama. Edikt je postrožio time što je iduće godine izdao novi ukaz prema kojemu svi nositelji crkvenih službi – papa, biskupi, svećenici i đakoni trebaju nakon uhićenja i dokaznog postupka biti smjesta ubijeni. Papa je Siksto bio zatečen za bogoslužja u Kalistovim katakombama – prema Ciprijanovu izvješću – i bio smjesta smaknut. Za tri dana smaknuta su još dvojica đakona, među njima današnji svečar, sveti Lovre. Nastavi čitati

ISUS: KRIŽ I NASLJEDOVANJE

ISUS: KRIŽ I NASLJEDOVANJE
Mt 16, 24-28
Isus poziva na nasljedovanje i postavlja uvjete pod kojima čovjek može biti njegov učenik. Isus – Mesija i Božji Sin – ide putem patnje i križa, poziva i svoje najbliže da ga na tome putu slijede. On je budući sudac svijeta koji će ljudima suditi i naplatiti prema njihovim djelima. Sve do ponovnoga Isusova dolaska Crkva hodi u znaku Isusova zahtjeva – nasljedovanja i nošenja križa, prihvaćanja patnje. Samo onaj tko je na to spreman, može biti Isusov učenik. A nasljedovati Isusa znači zanijekati samoga sebe, uzeti svoj križ na sebe, ići za Isusom ustopice. Nastavi čitati

ŠTO NAS NOSI NA MORU ŽIVOTA?

ŠTO NAS NOSI NA MORU ŽIVOTA?
Mt 14, 22-36
Nakon što je umnožio kruhove i nahranio kruhom tisuće u pustinji evanđelisti Matej, Marko i Ivan izvješćuju kako se Isus povukao sam u goru da moli. Molitva je ona bitna protežnica njegova života, on živi iz razgovora s Ocem, iz dvogovora s Nebom. Tu se odvija intimna priča između Oca i Sina – u molitvi, u Duhu Svetome. Potom svi izvješćuju kako je Isus u pramazorje hodio po vodi, dok su se učenici mučili s valovljem i protivnim vjetrom. Ali onda u nastavku svi izvjestitelji stavljaju svoje posebne naglaske.
U Marka učenici su zaprepašteni, pitaju se u čudu, tko je ovaj, da čak morem hodi. Kod Mateja imamo Isusa kako hodi i učenike smiruje govoreći im kako je on to glavom. Jedino u Mateja Petar hodi po vodi na Isusovu riječ. Petar počinje sumnjati u trenutku kad je odvratio pogled od Isusa i prepao se valovlja. Počeo tonuti u dubine, u provaliju mora, gubiti tlo ali i život pod sobom. Isus ga hvata za ruku i spasava od potonuća. Nastavi čitati